DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 15     <-- 15 -->        PDF

B prosječni je prsnii promjer stabala osnovne sastojine 37.2 cm.´ Slabom
niskom proredom iskoristilo se prije sječe glavne sastojine 25.2% od
ukupno proizvedene drvne mase, dok se jakom nilskom proredom iskoristilo
45.8%, a kod umjerene niske prorede 31.3%.


Totalne drvne mase osnovne sastojine kod proreda stupnja A i B
približno su jednake (1025,56 : 1056,12), dok su kod prorede stupnja C
znatno manje (774,56 m3). Ne može se reći, koji je način proredivanja
od ta tri najpovoljniji, jer to ovisi o svrsi gospodarenja. Ako je svrha, da
se producira što veća množina tanjeg materijala, onda odgovara valjano
provedena niska proreda. Ako je pak cilj i potreba, da se produciraju
stabla jačih dimenzija, a uz to da se iskoristi! što veća drvna masa prije
sječe glavne sastojine, onda će se to moći provesti jakom niskom
proredom.


SI. 14. Š. U. Chorin. 5-god. kultura SI. 15. Š. U. Eberswalde. Umjetno


Pinus silvestris na potpuno obrade- pomlađena sječina sjetvom bora u


nom tlu (Vollumbruch). redove. Na sječnoj površini ostavljeni


Foto: Dr. Z. Vajda. borovi pričuvci.


Foto: Dr. Z. Vajda.


Ipak je u ovom slučaju bio najpovoljniji uspjeh sa umjerenom niskom
proredom jer se uz veću količinu prorednog materijala dobio i
veći broj stabala glavne sastojine sa prosječnim prsnim promjerom, koji
je gotovo jednak onome kod stupnja C. Pa i ukupna je produkcija drvne
mase ipak nešto veća nego kod proreda stupnja A i C.


Moguće bi se dobila jača razlika u konačnom rezultatu za navedena
tri stepena niske prorede, da se je sa proredom počelo još kada su
te sastojine bile stare 15—20 god., te da se je već kod čišćenja počelo sa
odabiranjem stabala buduće sastojine.


III. U šumskoj upravi Sachsenried položene su god. 1883 također
proredne pokusne plohe u smrekovim sastojinama starim 32 god. il to
jedne u sastojinama, koje su osnovane sadnjom biljaka, a druge u sastojinama
osnovanim sjetvom sjemena. Svrha je bila ta, da se ustanovi,
kolika je razlika u produkciji drvne mase kod sva tri stepena niske prorede
i to između sastojina osnovanih sadnjom biljaka i sastojina osnova423