DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 8 <-- 8 --> PDF |
erar upravu spomenutog šumskog posjeda preuzme i nadalje uz odštetu faktičnih troškova, ministar financija i kraljevski povjerenik u Hrvatskoj i Slavoniji ustanovili su sporazumno, da svota, koju bi ugarska država imala odstupiti do konca godine 1912. iznaša okruglo 650.000 kruna, i to na osnovu onih podataka koje je ministarstvu predložio šumarski ured svojim izvješćima od 30. travnja i 6. svibnja ove godine broj 2008, a prema kojima je uprava šuma ličke imovne općine (upravni trošak i porez) prouzrokovala eraru godimice trošak između 18000—26000 kruna. Pošto će nadalje stalne pripomoćne zaklade, koje prigodom likvidacije i razdiobe imetka krajiške investicionalne zaklade, a iz imetka iste postrojene biti imadu, početi djelovati u godini 1913., pozvao sam bio na zamolbu gospodina kr. povjerenika u Hrvatskoj i Slavoniji mojom naredbom broj 123704 naslov, da u svrhu omogućenja sastavka proračuna stalne zaklade za potpomaganje pasivnih imovnih općina za godinu 1913. predloži preliminar troškova, koji su u savezu sa upravom buduće liičke imovne općine. Šumarski ured javlja svojim izvješćem broj 5583 od ove godine, da zatražene podatke pružiti nije moguće, nadalje pak iskazuje u svojem izvješću broj 5647 u ime tih troškova, a na temelju podataka od godine 1912. iznos od 82.197 K. 45 f.« U Budimpešti je dakle bilo zaključeno, da se ima ustrojiti od gotovine iz likvidacione krajiške investicione zaklade: 1) krajiška zaklada za pošumljenje krša i uređenje bujica, 2) krajiška zaklada za podupiranje pasivnih imovnih općina. Te su zaklade imale početi djelovati sa 1. I. 1913. Zaključeno je ujedno, da se dug Ličke imovne općine državi u iznosu od 650.000 kruna otpise, a od 1. I. 1913. da, kao i dosad, država upravlja sa šumama ličke imovne općine, ali da ona državi podmiri faktične troškove (uprave i poreza). Na ovo primjećujem, da je taj dug po svoj prilici plaćen ne iz državne kase, već iz gotovine likvidirane krajiške investicione zaklade, a troškovi za državnu upravu vjerojatno bi se podmirivali iz stalne zaklade za pasivne imovne općine. Troškova gospodarstva nije bilo, jer bi to suviše teretilo državni šumski erar odnosno imovnu općinu. Šume su vrlo slabo čuvane, a napose ih je narod palio, a da se nije ništa pošumljavalo. Zato su te šume devastirane. Nesumnjivo je, da su kasniji politički događaji zaustavili svaki rad na izvođenju ove dobre zamisli oko osnutka dviju važnih zaklada. Što je bilo kasnije sa gotovinom iz spomenute likvidacione krajiške investicione zaklade, nisam mogao ustanoviti. Ministar za Poljodjelstvo izdao je 1. X. 1914. pod brojem 5256/11— I — B — 3 na šumski ured sušački ovu odredbu: »Na osnovu § 9 zak. članka LXVI, 1912. o državnom proračunu za godinu 1913. nalažem šumarskom uredu, da zaostatak u iznosu od 463.221 (četiri stotine šestdeset tri hiljade dvije stotine dvadeset jedne) krune i 82 fflira, koji je do konca 1912. godine nastao prema mojoj listnici na teret novoustrojene ličke imovne općine povodom rukovanja imetka novoustrojene općine po mojoj listnici, a prema zaključnom računu za godinu 1912. iskazan pod stavkom 6 iskaza o nastalom aktivnom zaostatku pozivom na ovu moju naredbu, otpise. Obzirom pak na to, što imetkom novoustrojive ličke imovne općine i nadalje erar rukovodi i sa rukovanjem ovog imetka savezne sve troškove, poreze i javne terete 274 |