DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Umirovljeni su: L e v i č n i k inž. Josip , viši savjetnik 4 grupe 1 stepena kod Direkcije šuma u Ljubljani. P u p i s inž. Emil , šum. viši savjetnik 4. grupe 2. stepena kod sreskog načelstva u Slovenj-Gradecu. KNJIŽEVNOST Dr. VIKTOR DIETERICH: FORSTLICHE BETRIEBSWIRTSCHAFTSLEHRE. Paul Parey, Berlin, 1939. Cijena RM. 17´10. Pod ovim naslovom izašao je prvi svezak djela, koje iz više razloga zaslužuje, da se o njemu opširnije progovori. Autor knjige je redovni profesor univerziteta u Miinchenu, koji je godine 1930 preuzeo katedru profesora dr. .... Endresa. Kad je bio pozvan na to mjesto, Dieterich je imao za sobom već čitav niz originalnih naučnih radova, koji su izašli u časopisu Silva. Već svojom disertacijom iz godine 1911 autor je zacrtao prvu brazdu, iz koje su nikli osnovi drugoga dijela ove knjige. Ovom brazdom autor je ustrajno išao dalje u izgrađivanju svoga ličnoga gledanja. Dugogodišnji rad u virtemberškoj upravi državnih šuma dao mu je pobude da proučava vezu ;o zavisnosti vrijednosti i cijene u šumarskoj privredi. Ali na tome putu, posutom brojevima i šablonama, on se nije dao sputati ni prostim statičkim formalizmom ni gledanjem, koje bi bilo suviše kapitalističkog naziranja, niti se zadovoljio razrađivanjem predmeta, koje bi se gubilo u matematskim profinjenostima »Računanja vrijednosti šuma i šumarske statike«. Naprotiv, on je pošao svojim zasebnim i originalnim putem. I ako je pri izgrađivanju zgrade, kojoj je on dao ime »Forstbetriebslehre«, upotrijebio u znatnoj mjeri stari materijal, ipak je građevina, koju je podigao, posve nova. Nova iz razloga, jer je njen autor napustio staro statičko naziranje na šumsko gospodarenje i stao na novo i široko dinamičko gledište. Pored toga on je učinio ono, što danas ne dostaje i mnogim drugim naučnim granama, a ne samo šumarstvu. On nije toliko zapao u uzani horizont specijalnosti, da ih njega nije više kadar da dogleda šumarsku privredu kao cjelinu; on se uspeo na tačku, sa koje se može pogledom obuhvatiti čitavo polje šumarske nauke onako, kako je ona vezana o život. Ukratko, autor je dao jednu savremenu sintezu, koja je obuhvatila i prirodne nauke kao osnovicu šumarstva i tehniku kao sredstvo, kojim se dosižu ekonomski ciljevi, i najzad ekonomiku, koja se služi i prirodnim naukama i tehnikom. Kako kaže sam autor (str. 57), on je potražio da uspostavi vezu između savremenih pitanja uzgajanja šuma sa poznavanjem nauke o njenim prihodima (dakle uređivanja i iskorišćavania) na jednoj i šumarsko-političkih ciljeva na drugoj strani. I ako u prvom svesku autor iznosi naučne osnove svoga gledanja, i ako si je on za drugi svezak pridržao da prikaže, kako ima da se to naučno fundiranje primjenjuje u praksi, ipak je autor već u prvom svesku održao tijesnu vezu sa stvarnim životom, tačnije sa šumom onakovom, kako sa njome postupa šumarska praksa. Posvuda jasno izbija, da je pisac preuzeo profesorsku katedru, nakon što je dobar dio života proveo radeći u praksi. Zbog toga je on bio kadar da suvereno ude u predmet. Djelo je ne samo velikoga obima (ima 448 stranica teksta, 60 grafičkih prikaza i 50 tabela), već je i bogatoga sadržaja. Nije moguće da se u ovako kratkom prikazu 328 |