DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 41 <-- 41 --> PDF |
nam je naime naravni logaritam ove konstante (Log E), a kako se ovaj dobiva iz običnog logaritma (log E), poznato je svakom šumarskom stručnjaku. Na osnovi ovih podataka možemo sada direktno da izračunamo parametre B i! C. Iz trećeg i drugog izraza pod (41) izlazi naime: B = -LogE; C = ~ . (49) Iz funkcije (38) nepoznat nam je dakle samo još parametar A. On se dade izračunati slično kao i A iz funkcije (1) t. j . e— .... (1 Vi g— Bx*\C (1 .. . (1 _ .-.... dakle s pomoću koordinatnih parova izabranih u svrhu postavljanja sistema (43), pri čem apscise treba da se izaberu tako, da bi bilo zadovoljeno uslovu pod (45). Jednadžba (42) sadrži, kao što vidimo, samo dvije konstante, a ja sam ipak za njihovo izračunanje postavio [pod (43)] tri osnovne jednadžbe. Ovo> je bilo neophodno potrebno, jer inače ne bi bilo moguće da se uspješno eliminira konstanta E, pošto je njezina uspješna eliminacija moguća samo uz uslov sadržan pod (45). Bolje da reknem, ona bi mogla da se eliminira i bez toga uslova, ali onda se konstanta D iz te iste jednadžbe ne bi mogla da izračuna bez postepenog kusanja il ponavljanja, a ovako nam formula (47) dopušta da tu konstantu izračunamo odjednom. VI. Parametri izračunani za funkcije (1) i (38) po navedenim skraćenim metodama podesni su samo kao podloga za daljnji (egzaktni) svoj obračun po metodi najmanjih kvadrata, a toj svojoj zadaći mogu oni da udovolje u punoj mjeri. Ako bismo naprotiv već na temelju ovak o (na skraćen način) izračunanih parametara htjeli da tok dotičnih teoretskih krivulja kompariramo sa tokom kakove empirijske krivulje rastenja t. j . ako bismo htjeli da ispitamo, koliko se sa empirijskom krivuljom podu daraj u krivulje, koje na osnovi ovako jednostavno izračunanih parametara izlaze iz spomenutih dviju funkcija, onda bi taj posao bio jalov. Dotične teoretske krivulje ne bi naime sa dadenom empirijskom krivuljom gotovo nigda imale bilo koju dodirnu ili sjecišnu točku, već bi u cijelom svom toku tekle pore d te dadene krivulje i to bilo iz razloga, što se broj osnovnih jednadžaba ne podudara sa brojem parametara, kao što je to npr. slučaj kod funkcije (1), bilo pak iz razloga što se prekidn i tečajni prirast, koji silom prilika moramo da upotrebljujemo na mjesto besprekidno g tečajnog prirasta, ne podudara dovoljno sa ovim ..^ sljednjim ni kvantitativno ni vremenski. Navedene skraćene metode za izračunavanje spomenutih parametara nisu dakle podesne za ovakav slučaj. Ako se ipak radi o ovakovorn 307 |