DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 39 <-- 39 --> PDF |
koji se vremenski podudaraj u sa izabranim v-iznosima. Ako su npr. ovi posljednji poznati! samo za krajeve pojedinih desetgodišta, onda i pripadni ^´-iznosi moraju da se odrede za te iste vremenske točke. Iz iskustva nam je poznato, da se besprekidni tečajnu prirast ne može da ustanovi na osnovi mjerenja. Što mi na osnovi izmjera možemo više ili manje točno da ustanovilmo, to je samo prekidn i tečajni; prirast, poznat pod imenom poprečnog periodičnog prirasta. Mi prema tome moramo da zamijenimo onaj prvi prirast sa ovim drugim. Grafikone ovoga drugoga prirasta crtamo tako, da prirasne iznose pojedinih perioda uzimamo kao ordinate pripadne sredinama tih perioda, pa da onda sistem točaka dobiven na taj način spajamo krivuljom, koja ili ide kroz sve te točke (ako one stoje u pravilnom poredaju) ili pak pojedine nepravilnosti u poredaju tih točaka izjednačuje. Iz te krivulje možemo dakle da očiitamo .v´-iznose, koji bi imali da odgovaraju krajevima pojedinih decenija, čime je traženju spomenutog uslova udovoljeno. Međutim ovakovo j grafičkoj interpolaciji y´-iznosâ, t. j . na osnovi linije povučene u formi pravilne, ali od oka izjednačene (ili makar i neizjednačene) krivulje , može da se stavi prigovor, da je ona uvijek skopčana sa izvjesnim stupnjem subjektivnosti. T. j. ako taj posao na jednom te istom objektu vrše dva različita lica i samostalno jedno od drugoga, onda se rezultati toga posla gotovo nigda neće podudarati međusobno. Naprotiv, ako ta dva lica spajaju dvije po dvije susjedne točke nepravilne ovakove krivulje s pomoću pravac a (pravih linija), onda je subjektivnost isključena i rezultati se moraju da podudaraju međusobno, u koliko je naravski posao pažljivo izvršen. Ovakova međutim, t. j . linearn a interpolacija može još bolje da se izvrši poznatim računskim putem, a ne grafičkim. Grafičkoj interpolaciji s pomoću krivulj e može dakle da se stavi spomenuti prigovor. Ipak može s pravom da se rekne, da ona daje bolje rezultate od linearne (računske) interpolacije. Ovaj skraćeni način izračunavanja parametara za funkciju (1) ima izvjesnu, kadšto osjetljivu manu, o kojoj će biti govora u zadnjoj točki ovoga članka. V. U 6. knjizi »Glasnika za šumske pokuse« (str. 374—384) izveo sam funkciju (1) na bazi fiziološko-dinamičkoj. Pored te funkcije izveo sam na istom mjestu i na istom principu također Mitscherlichovu funkciju rastenja: y = A(l — e~B°f (38) koju jeMitscherlich pred 20 godina postavio na način ne baš odobravan u stručnim krugovima. Ipak P e s c h e 1 u »Tharandter forstliches Jahrbuch«-u od prošle godine (str. 169 i dalje) nalazi, da ta funkcija dobro odgovara zahtjevima, koji se postavljaju na jednu funkciju rastenja. U nekim svojim publikacijama Mitscherlic h demonstrira priljubljivost ove funkcije uz dadene nizove rastenja, ali ipak (koliko mi je poznato) nigdje ne navodi, kako on za tu funkciju izračunava parametre. Da se oni uz ponavljanje izvjesnih računa mogu izračunati, jasno je, pa sam ih i ja na taj način izračunavao pred kojih desetak godina. Sada ću da pokažem, kako se oni mogu da izračunaju bez ponavljanja bilo koje operacije. 305 |