DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 39     <-- 39 -->        PDF

koji se vremenski podudaraj u sa izabranim v-iznosima. Ako su
npr. ovi posljednji poznati! samo za krajeve pojedinih desetgodišta, onda
i pripadni ^´-iznosi moraju da se odrede za te iste vremenske točke.


Iz iskustva nam je poznato, da se besprekidni tečajnu prirast
ne može da ustanovi na osnovi mjerenja. Što mi na osnovi izmjera
možemo više ili manje točno da ustanovilmo, to je samo prekidn i
tečajni; prirast, poznat pod imenom poprečnog periodičnog
prirasta. Mi prema tome moramo da zamijenimo onaj prvi prirast sa
ovim drugim. Grafikone ovoga drugoga prirasta crtamo tako, da prirasne
iznose pojedinih perioda uzimamo kao ordinate pripadne sredinama
tih perioda, pa da onda sistem točaka dobiven na taj način spajamo
krivuljom, koja ili ide kroz sve te točke (ako one stoje u pravilnom
poredaju) ili pak pojedine nepravilnosti u poredaju tih točaka
izjednačuje. Iz te krivulje možemo dakle da očiitamo .v´-iznose, koji bi
imali da odgovaraju krajevima pojedinih decenija, čime je traženju spomenutog
uslova udovoljeno.


Međutim ovakovo j grafičkoj interpolaciji y´-iznosâ, t. j . na
osnovi linije povučene u formi pravilne, ali od oka izjednačene (ili makar
i neizjednačene) krivulje , može da se stavi prigovor, da je ona
uvijek skopčana sa izvjesnim stupnjem subjektivnosti. T. j. ako
taj posao na jednom te istom objektu vrše dva različita lica i samostalno
jedno od drugoga, onda se rezultati toga posla gotovo nigda neće podudarati
međusobno. Naprotiv, ako ta dva lica spajaju dvije po dvije susjedne
točke nepravilne ovakove krivulje s pomoću pravac a (pravih
linija), onda je subjektivnost isključena i rezultati se moraju da podudaraju
međusobno, u koliko je naravski posao pažljivo izvršen. Ovakova
međutim, t. j . linearn a interpolacija može još bolje da se izvrši poznatim
računskim putem, a ne grafičkim.


Grafičkoj interpolaciji s pomoću krivulj e može dakle da se
stavi spomenuti prigovor. Ipak može s pravom da se rekne, da ona daje
bolje rezultate od linearne (računske) interpolacije.


Ovaj skraćeni način izračunavanja parametara za funkciju (1) ima
izvjesnu, kadšto osjetljivu manu, o kojoj će biti govora u zadnjoj točki
ovoga članka.


V. U 6. knjizi »Glasnika za šumske pokuse« (str. 374—384) izveo
sam funkciju (1) na bazi fiziološko-dinamičkoj. Pored te funkcije izveo
sam na istom mjestu i na istom principu također Mitscherlichovu
funkciju rastenja:
y = A(l — e~B°f (38)


koju jeMitscherlich pred 20 godina postavio na način ne baš odobravan
u stručnim krugovima. Ipak P e s c h e 1 u »Tharandter forstliches
Jahrbuch«-u od prošle godine (str. 169 i dalje) nalazi, da ta funkcija
dobro odgovara zahtjevima, koji se postavljaju na jednu funkciju
rastenja. U nekim svojim publikacijama Mitscherlic h demonstrira
priljubljivost ove funkcije uz dadene nizove rastenja, ali ipak (koliko
mi je poznato) nigdje ne navodi, kako on za tu funkciju izračunava parametre.
Da se oni uz ponavljanje izvjesnih računa mogu izračunati,
jasno je, pa sam ih i ja na taj način izračunavao pred kojih desetak
godina. Sada ću da pokažem, kako se oni mogu da izračunaju bez ponavljanja
bilo koje operacije.


305