DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 37 <-- 37 --> PDF |
IV. Kad smo već s pomoću navedene doskočice riješili ovo pitanje za izračunanje parametara nalaznih u funkcijama (2) i (3), da vidimo sada, kako se ista ova metodika može s uspjehom da primijeni i na elementarno izračunanje parametara za funkciju (1). Diferencijalni kvocijenat ove funkcije, izražen kao funkcija vremena, glasi: TCT>-1 y´ = AB CD gr r (25) {B + xc)D + 1 On međutim može također da se izrazi kao istodobna funkcija i vremena (.) i rastuće veličine (.). Da bi se to odmah uočilo, raščlani! ću ga u dva dijela ovako: .´ A--BCD-(2Sa) (B-\-xcy . (B ~\- x° ) Izraz u prvoj uglatoj zagradi nije ništa drugo, već izraz pod (1). Prema tome za diferencijalni kvocijenat funkcije (1) izlazi također izraz: BCD-(25b) II x(B -\-xc) izražen kao istodobna funkcija i vremena i same rastuće veličine. Iz njega izlazi gotovo neposredno izraz: 1 1 JL rP+i (26) .´ CD ! BCD Ako sad ujednostavnjenja radi! stavimo: 1 JL _JLE\-F- 0 + 1 = G (27) y´-Z´ CD BCD onda izraz (26) dobiva formu: Ex + Fi (28) I ovdje, kao što vidimo, imamo tri konstante, pa su nam zato u svrhu njihova određenja potrebne tri osnovne jednadžbe sa tri para koordinata (xi, z%\ .., z-i\ .., z3), dakle: FxtG = zi — Fxx Fx0G = z .., (29) Fx, z, — E x% Podijelimo li drugu jednadžbu sa prvom, pa onda treću sa drugom, dobit ćemo: ., — Ex, (30) EhXi 2,-n j}j JC() Stavimo li i ovdje uslov sadržan pod (18), iz kojega ujedno izlazi: i a 3 "* 2 (31) JKJJ |