DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Ovdje ću skicirati daljnju jednu varijantu elementarnog izračunavanja
parametara za istu ovu funkciju. Po toj varijanti nije potrebno nikakovo
ponavljanje bilo koje računske operacije.


II. Ako smo iz izvjesnog niza rastenja sa poznatim koordinatnim
parovima izabrali povoljna tri para koordinata (xi, .^, x2, .*", .», ..),
onda s pomoću tih koordinatnih parova možemo, kao što je poznato,
da postavimo osnovne jednadžbe:
.. )


+
+
X,
( #2


u+ (4)


x2


..— A


. + .,


iz kojih međusobnom razdiobom i nakon toga korjenovanjem izlaze
jednadžbe:
x3 (B + xi)


x% (B -f xt)
x2 (B 4- g )
Xy (B -f-..)


(îf (5)


Spomenuta tri koordinatna para možemo da izaberemo tako, da između
dvije po dvije ordinate postoji odnos:


(6>


.. ..


Ovakav izbor može lako da se izvrši grafičkom interpolacijom iz
krivulje rastenja konstruisane s pomoću svih dadenih koordinatnih parova.
Ako smo to izveli, onda su lijeve strane u jednadžbama pod (5)
jednake međusobno, pa prema tome sačinjavaju desne strane tih
jednadžaba jednu jedinu jednadžbu:


xs (B -\-..) _ _ .2 (B -f- a,-, )


(7)
.. (. -j-xs) xl (B -f-x2)


koja dopušta izračunavanje parametra B bez ikakova ponavljanja. Iz
nje naime recipročnim izmnoženjem i potom stezanjem izlazi:


B (xl xs (8)
a odovud:


B (9)


Kako nam je sada B poznato, to iz jednadžaba pod (5) izlaze za D
paralelni izrazi:


losrÄ:


. = log [x3 (B -\-xt)] - log \xt (B -j-x3)]


(10)
logk


D, =


Tag [x, (B + xj] — log [r, (1 +x,)] J


300