DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Da na oblik i razvoj korijenja jedne te iste vrste drva utječe i stanj e 11 a, u kojem korjen raste, lijepo se vidi iz slika 10 i 11. Na si. 10 prikazan je razvoj korjena u kulturi bijelog bora, koja je osnovana djelomičnom obradom tla u prugama. To je korijenje dugačko, tanko i nerazvijeno. Na si. 11 vidi se. kako su biljke Pin. silvestris kod potpune obrade tla (Vollumbruch) razvile osobito jako korijenje. Može se reći, da su sve nasljedne forme krošnje, debla i korjer.´> pod utjecajem vanjskih faktora. Na visinu i uspravnost debla utječe vje- Sl. 6. Pkius Silvestris var. Bohemica u šumskoj upravi Tfebon u Čehoslovačkoj. tar, dok forma krošnje podliježe utjecaju vjetra li svjetla. Na razvoj korijenja uplivišu svojstva tla, a tim mogu svojstva tla da indirektno djeluju i na visinu debla, te formu krošnje. Ove razlike u obrazovanju stabla kod jedne te iste vrste drveća već su davno kod šumara probudile pažnju i naslućivan je o različitim unutarnjim nastrojenjima, pa se s tim u vezi razvilo pitanje obrazovanja rasa šumskog drveća, te pitanje provenijencije sjemena. Da se ustanovi, koje rase pojedinih vrsta drveća najbolje uspijevaju, u Njemačkoj se već prije nekoliko decenija počelo sa istraživanjima na tom polju, tako da se već danas za neke vrste drveća došlo do 190 |