DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Da na oblik i razvoj korijenja jedne te iste vrste drva utječe i
stanj e 11 a, u kojem korjen raste, lijepo se vidi iz slika 10 i 11.


Na si. 10 prikazan je razvoj korjena u kulturi bijelog bora, koja je
osnovana djelomičnom obradom tla u prugama. To je korijenje dugačko,
tanko i nerazvijeno.


Na si. 11 vidi se. kako su biljke Pin. silvestris kod potpune obrade
tla (Vollumbruch) razvile osobito jako korijenje.


Može se reći, da su sve nasljedne forme krošnje, debla i korjer.´>
pod utjecajem vanjskih faktora. Na visinu i uspravnost debla utječe vje-


Sl. 6. Pkius Silvestris var. Bohemica u šumskoj upravi Tfebon u Čehoslovačkoj.


tar, dok forma krošnje podliježe utjecaju vjetra li svjetla. Na razvoj
korijenja uplivišu svojstva tla, a tim mogu svojstva tla da indirektno
djeluju i na visinu debla, te formu krošnje.


Ove razlike u obrazovanju stabla kod jedne te iste vrste drveća
već su davno kod šumara probudile pažnju i naslućivan je o različitim
unutarnjim nastrojenjima, pa se s tim u vezi razvilo pitanje obrazovanja
rasa šumskog drveća, te pitanje provenijencije sjemena.


Da se ustanovi, koje rase pojedinih vrsta drveća najbolje uspijevaju,
u Njemačkoj se već prije nekoliko decenija počelo sa istraživanjima
na tom polju, tako da se već danas za neke vrste drveća došlo do


190