DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 7     <-- 7 -->        PDF

»Pitanje nasljedstva promjena i dobivenih svojstava, koja nastaju
utjecajem vanjskih faktora (Fenotipi), također nije još do danas riješeno.
Većina autora drži, da te pojave nijesu nasljedne.


»Šuma odnosno sastojina jedne te iste vrste drveća smatra se
mješavinom od više ili manje čistih linija sa bastardima (Populacija).


»Pokažu li se unutar jedne vrste odalečenja od normalnog tipa, koja
se ne mogu svesti na vanjske okolnosti, to se mora zaključiti, da postoje
osobite čiste linije ili grupe (Varijeteti, rase, sorte).


»Kod šumskog drveća mogu nastati osobitosti debla krošnjekorjena.
»Osobitosti debla uzrokuju tehničke razlike, dok forme krošnje i
korjenja izazivlju ekološke razlike.«


Tako se na području šumske uprave Tfebon u Čehoslovačkoj nalazi
posebna rasa bijelog bora nazvana Pinus silvestris var. Bohemica,
koja se odlikuje osobito vitkim i od grana čistim visokim deblom sa


SI. 5. Posljednja smreka u nadm. visini
od 1600 m. na visokim Tatrama.
Fenotip nastao stalnim djelovanjem
vjetra u jednom smjeru (Fahnenfichte).


Foto: Dr. Z. Vajda.


visoko postavljenom rijetkom krošnjom, koja ima vodoravne tanke


grane. (SI. .)


U tharandtskoj šumi u Saskoj vidio sam 300-godišnji bijeli bor


(Pinus silvestris var. Herzvnica) sa pravilnim deblom, koje nosi pira


midalnu gustu krošnju sa debelim, pod većim ili manjim kutem prema


gore izraslim granama. (SI. 7)


Isto tako karakteristične su po formi krošnje i dvije rase ariša.


Larix europea var Sudetica t. j . sudetski ariš ima pravilnu piramidalnu


dugačku krošnju sa približno vodoravnim granama i tankim kratkim


sekundarnim granama. (SI. 8)


Sasma drugi oblik krošnje ima karpatski ariš — Larix europea var.


Carpathica. (SI. 9) Ta je krošnja kratka i postavljena visoko na deblu,


a grane su joj debele i u raznim smjerovima izrasle, dok su sekundarne


grančice dulje nego kod sudetskog ariša.


Osim razlika u krošnjama i deblu mogu kod pojedine vrste da


nastanu razlike i u korjenovom sistemu. Tako Biisgen razlikuje eksten


zivni i intenzivni korjenov sistem. Kod ekstenzivnog je žilje dugačko i


slabo razgranjeno (jasen, joha), kod intenzivnog je razmjerno kratko i


gusto (bukva, hrast, brijest).


189