DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Zaključuje se: Udruženje će otkupiti jedan blok sa 20.— dinara i poslat će S. F. H. A. M. adrese podružnica. 8. — Poljoprivredna komora Vardarske banovine dostavila je pod brojem 126 od 22-11-1939 glavne zaključke svoga 4. zasijedanja dne 27, 28 i 29-XII-1938 štampana u posebnom otisku pod naslovom »Osnovne potrebe poljoprivrednika i poljoprivrede Vardarske banovine«. U tome otisku pod III. Šumarstvo navodi se slijedeće: »Veliko interesovanje većnika Poljoprivredne komore Vardarske banovine, po pitanju šumske privrede, jasno je pokazalo, da šume pretstavljaju životno pitanje ove pokrajine. Nakon iscrpne diskusije, Veće je konstatovalo: da je napredak zemljoradnika, i stočara u ovoj banovini vezan za šume i njene raznovrsne proizvode, jer one štite: poljsku privredu naselja, železnice i puteve od bujica i poplava; jačaju zdravlje naroda, stvaraju povoljne uslove za razvoj turističke privrede i služe visokim ciljevima narodne odbrane. Dalje je konstatovano: da se državne šume, koje pretstavljaju 25% od svih šuma u ovoj banovini, dobro čuvaju i štedljivo koriste, ali, da se ostale šume, naročito seoske, koje čine glavninu šuma, preterano iskorišćuju i slabo čuvaju. Ovakvim načinom korišćenja i čuvanja nedržavnih šuma, dovodi se u pitanje opstanak tih šuma. S obzirom da porastom stanovništva raste potrošnja drveta i broj stoke, dok priraštaj šuma ni iz daleka ne podmiruje potrošnju drvenih proizvoda, to postoji opasnost po seoske šume, koje nose glavni teret potrošnje, da u skorijem vremenu izgube i onaj maleni drveni kapital koji se u njima nalazi. Na 512.900 ha seoskih šuma približan godišnji deficit iznosi oko 800.000 kub. met. drveta. Uviđajući da neracionalno gazdovanje sa šumama pogađa interese celokupne privrede u ovoj banovini, i da dobra šumska privreda počiva samo na dobrom čuvanju i pametnom korišćenju šuma, Veće se saglasilo, da se kod nadležnih prdeuzmu sledeće mere: 1) Obezbeđenje dovoljnog broja čuvara nedržavnih šuma. Da bi se postojeće šume svih kategorija vlasništva shodnim merama poboljšale, potrebno je postaviti za čuvare nedržavnih šuma: dovoljan broj spremnih, zdravih i čestitih čuvara šuma, s tim, da jedan čuvar čuva najviše 2.000 ha šume. Troškovi čuvanja da se raspodele sa jednom polovinom na vlasnike šuma a drugu polovinu da podmiri iz svoga budžeta Banska uprava Vardar, banovine — kao nosilac bolje privredne mogućnoist naroda. Doprinos, koji pada na vlasnike, da se pravilno raspoređuje i unosi u budžet odgovarajućih opština. Čuvarsko osoblje treba da bude podređeno kontroli i upravi sreskih šumarskih referenata; 2) Postavljanje kvalifikovanih šumar, inžinjera, i kontrolnih lugara. Da bi napori naroda i banovine bili krunisani uspehom, ističe se neophodna potreba, da država, koja po zakonu nadzire rad vlasnika u šumi, postavi za svaki srez u ovoj banovini po jednog kvalifikovanog šumarskog inžinjera i po jednog kontrolnog lugara; 3) Stavljanje pod zabranu šuma i šikara koje iziskuju oporavljenje. Da bi se sačuvale i one šume i šikare koje su sečom desetkovane, potrebno je staviti ih pod zabranu za sve vreme njihovog oporavljenja. Za vreme trajanja zabrane omogućiti brzo i jevtino snabdevanje okolnog stanovništva potrebnim drvetom, a stoci obezbediti jevtinu ispašu u obližnjim državnim šumama; 4) Oslobođenje zabranjenih šuma od poreze i revizija klasifikacije šuma. Da bi se zabrane šuma mogle sprovesti, potrebno je sve zabranjene šume osloboditi poreze i ostalih dažbina. Isto tako, potrebno je kod svih šuma izvršiti reviziju klasifikacije, pošto Masiranje iz 1928 godne ne odgovara stvarnom stanju i ometa sanaciju šumske privrede u ovoj banovini; 5) Pitanje koza. Pored konstatacije da su koze satirači šume, čiji se broj penje do jednog miliona, ipak, socijalne prilike poljoprivrednika u ovoj banovini nalažu, 242 |