DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 55 <-- 55 --> PDF |
1. Tko je šumovlasnik, treba da čuva sva nadstojna stabla. 2. Olavna je briga osiguranje zimskih stanova. To je malo teže, ali mora ići. Šišmiš odlazi, kako su to pokusi prstenovanja dokazali, često na kilometre daleko od svoga ljetnoga lovnog revira, ali je inače vrlo vjeran stanovnik. U zimskom snu gubi šišmiš svoju čitavu tjelesnu toplinu sve do 2 stupnja zime; kod trajne studeni od preko 4 stupnja ugine. Najprije stavlja on svoje unutarnje zalihe hrane mehanički u pogon, ali tada je i tome kraj. Osim toga on ima veliku potrebu vlažnosti zraka, u protivnom izumiru mu krila. Zato izbjegava svježe građevine. Ovi životni uslovi čine mu teškim izbor zimskog stana. Po tome on ga prema vrsti odabire u podrumima, prostorijama u zemlji, rudnicima, crkvenim tornjevima i zaštićenim dupljima stabala. Zato moramo ponajprije bezuslovno štititi sve nastambe, koje on ima ili ih je imao, i ako tu ima nešto nečisti. Takove nastambe moraju se čuvati od češćega uznemirivanja po ljudima i po mačkama, kod starih stanova možebit zazidane ulazne otvore moramo ponovno otvoriti, šišmiš će ih naći sa začudnom orijentacijom. 3. Treba promatrati točno šišmiše i sva sigurna opažanja i iskustva dojavljivati zavodu za prirodne znanosti. Inače je i ovdje mnogo znanstveno vrijednog izgubljeno za općenitu praksu, a područje je još pravo neistraženo. 4. Pokusi za novo udomljenje izgleda da su tek djelomično uspjeli. Sa zahvalnošću biće pozdravljeno sve, što koji poznavač može ovdje pridonijeti. Prema tome, ako se hoće, može se mnogošta učiniti, a to je i naša dužnost prema šumi i divljači.« Iz vlastitog iskustva mogu ovdje još dodati, da sam pred više godina jednog proljeća konsignirajući stabla u reviru Samari (1.200 m) sa lugarom Karlovićem našao jedno šuplje bukovo stablo sa dupljem. Kako su to proljeće puhovi izašli na mladi list, lugar ureze šibu i stane štrakati po dublju, da vidi, ima li unutri puhova. Na moje veliko začuđenje na gornji otvor duplja počnu izlijetati van šišmiši. Nabrojio sam ih preko dvadeset. Prema tome i u prebornim šumama kod čišćenja sastojina trebalo bi ostavljati po koje staro šuplje bukovo stablo kao zakloništa šišmiša. Takova stabla dobro će doći kao zaklon i kunama, kojima uslijed prekomjernog lovljenja prijeti potpuno istrebljenje i nastaje pogibao izčeznuća jedne čitave vrste u našoj fauni. A kod drugih načina gospodarenja treba čuvati nadstojna stabla. Uza sve raspise za uništavanje legla od gubara i četnjaka biće dobro, da i naši šumari upoznaju kod toga važnu ulogu šišmiša. , _ Ing. Z. Turkalj. OSVRT NA ŠUM. SKUPŠTINU 1938. U »Šumarskom listu« za mjesec decembar 1938 izašao je članak »Osvrt na šumarsku skupštinu 1938« od g. Ing. Nikole Stivičevića, višeg šumarskog savjetnika u p. U tome članku na strani 652 u trećoj alineji odozdo stoji među inim: »Doznao sam, da je režija u Kostajnici slistila sav kesten iznad Zrinja, pa da se je gradsko ´poglavarstvo u Kostajnici bosanskoj i hrvatskoj odlučilo da promjeni ime svojem gradu, jer je nestalo kestenika i kestenovog ploda, nekad tako glasovitog, za volju ono malo taninskog drva i povećanja prihoda režije.« Kako je taj članak napisao šumarski stručnjak, koji je u članku upotrijebio izraz »slistila«, a koji se izraz upotrebljava samo u lošem smislu, to bi se mogao steći loš sud o radu jedne državne ustanove i šumarskih stručnjaka, koji vode tu ustanovu. Stručnjaku, kojemu je poznata sječa .i uzgoj pitomog kestena, te njegovo pomlađenje, nije potrebno isticati, da se kestenari ne dadu »slistiti« t. j . uništiti, ako se stručno postupa kod sječe i kasnije kod čišćenja. 237 |