DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Poglavito moralo se biti na oprezu kod tih izvedenih mjerenja, jer su
se prvim mjerenjem klupovala samo stabla od 40 cm na više, a drugim
od 32 cm na više i u oba slučaja izostavljena je bukva, koja je obuhvatala
velik procenat sastojine. Pisac priznaje mali nedostatak (i ako je to
krupna greška), pa na strani 484 kaže, da je to svjesno učinjeno i da su
se primijenile druge metode, koje su za prebirnu šumu jedino prihvatljive.
Tačno pisac ne kaže i ne obrazlaže te prihvatljivije metode, ali vidim,
da iza toga ulazi u uporedbu sa Lorev-evim tablicama, gdje počinja i
veliku grešku. Koja bi to bila nrihvatljivija metoda? I ako pisac na neki
zaobilazni način to obrazlaže, možemo naslutiti, da bi to mogla biti
metoda, da se pomoću stajališnog prostora dođe do normalnog broja
stabala, a iz toga slijede svi daljnji podaci vrlo lako i na jednostavan
način.


Iz tablica se ta metoda jasno razabire, jer podijeljena površina od


10.000 nr ili površina jednog hektara sa stajališnirn prostorom, pronađenim
za svako razdoblje od 10 do 10 godina daje uvijek normalni broj
stabala po jedinici površine (ha).
Koliko je taj faktor (stajališni prostor) promjenljiva veličina,
znamo, a kolike su istom teškoće, kad se radi o tome, da se nade srednje
stablo, pa još koje će da ima i srednji stajališni prostor, ne da se za
sada ni zamisliti.


Za čudo je upravo, kako do danas nemamo prirasno-prihodnih


tablica za velike komplekse državnih jelovih šuma. Pa nije za to mnogo


ni potrebno. Dovoljno je, da se na prilično velikom broju stabala izmjeri


stajališni prostor (najdulja grana) i evo tablica u kratkom roku.


Ako je to bio najvažniji faktor kod sastava tablica, onda je trebao
pisac da se s njime podrobnije pozabavi i obrazloži, kako je mjeren, da
bi se mogle tablice rabiti i uporediti sa stvarnim stanjem u terenu. Jer
čemu onda tolik trošak oko uređivanja šuma i mjerenja, koja prema
piscu iznose toliko, da si ih jedva koja šuma može dozvoliti.


Kada je već zašao u tablice, trebao je pisac da se podrobnije po


zabavi sa prirastom kao najvažnijim faktorom u svakim prirasno pri


hodnim tablicama, jer dok bismo mi po tim tablicama ustanovili masu i


ostale faktore, koji nas interesiraju kod uređivanja, mnogo ćemo prije


biti gotovi, ako idemo našim običajnim putem mjerenja, ali prirast je


mnogo važan i tu stvar ide teže.


U članku taj faktor nije uopće diran. Dapače iz tih tablica i ne


vidimo, o kakvom se zapravo prirastu i radi (moguć je jedino tekući


prirast). Zato ga je trebalo i označiti, gdje se on obično bilježi u takvim


tablicama, da ne bi možda opet bilo zabune.


Osvrnuo sam se u glavnom na neke pogrešne izvode pisca. Podrobnije
moći ću o tome da napišem i dadem svoje mišljenje, kada se
završe započeta mjerenja i istraživanja u tome smjeru.


RÉSUMÉ. L´auteur fait critiquer quelques pages et quelques conclusions de
l´article paru sous le meme titre dans les Nos g—JQ de cette revue pour l´année précédente.


235