DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 48 <-- 48 --> PDF |
.. *>—» . es J ´3 W CS a ^. o c5 i Zaliha po ha > © S 6 , 2 .. ce CS a CS OJ O 3 Scä S -S o 4 Cjelokupan prirast Deblovima absol. Fm h II. B u 7« od 2 6 onitet- Cijela masa abs. Fm 7 Hasli ; o % od 3 8 jela-sn ce s 8 .a oSi 9 ireka Ukupno iskorišteno Deblovima abs. Fm 10 od 2 l t Cijelaabs. Fm 12 masa u % od 3 13 1908 1912 1917 1923 1928 1923 445 448 425 452 460 467 562 565 537 573 584 591 4 . 9 15 20 24 39,6 101,4 169,9 230,6 288,1 8,9 23,2 38,7 50,6 62,2 49,6 126,9 212,9 289,0 361,0 8,8 23,0 38,4 50,0 61,4 4 9 15 20 24 37,2 122,6 165,0 218,4 269,9 8,3 28,1 37,6 47,9 58,2 47,5 154,5 207,4 274,3 339,5 8,4 28,0 37,4 47,4 57,8 III. . onitet Topp; jela-s] nrek a 1905 1911 1917 1923 1929 444 443 432 432 421 535 533 517 517 504 6 12 18 24 52,6 105,9 152,9 211,4 11,9 24,2 35,4 49,6 61,9 124,8 180,2 249,1 11,6 23,8 34.9 48,8 6 12 18 24 50,6 119,2 166,4 236,3 11,4 27,2 38,5 55,4 61,5 144,4 200,6 284,0 11,5 27,5 38,8 55,6 glavnom normalna drvna zaliha postigne u polovici ophodnje. Dalje Y 1 u r y uspređuje normalne drvne mase u jednolikoj visokoj šumi sa stacionarnim inventarom u prebirnoj šumi, pa nalazi, da je inventar u prebirnoj šumi nešto veći od normalnih drvnih masa po jedinici površine u jednolikoj visokoj šumi. Navedeno je, da normalna drvna zaliha po ha u smrekovoj šumi iznosi: na II- bonitetu: ophodnja 100 god.; deblovina: 447 m3 » 120 » » 537 » na III. bonitetu: ophodnja 100 god.; deblovina: 335 m3 » 120 » » 409 » Ove izkazane mase, uporedene sa masama u priloženoj tablici, pokazuju zaista, da su gotovo jednake. Iz te tablice razabire se također, da će na II. bonitetu po isteku vremena od 40 godina cjelokupni prirast dostići inventar, a što se kod jednolike visoke šume događa tek za 50 god. Analogno na III. bonitetu u 50 godina postigne prirast visinu stacionarnog inventara. Prema tome je obrat mase kao i njeno ukamaćenje kod ovih obaju objekata veći odnosno brži nego u jednolikoj visokoj šumi unatoč sporog rasta jele. Ova usporedba, koja je također ograničena na to, da treba da su barem boniteti jednaki u oba tipa, daje nam više nego konstatacija pisca, da se u prebirnoj šumi sa vremenom uopće ne računa. 230 |