DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Prof. Dr. A. LEVAKOVIĆ (Zagreb): O RACIONALNOM POSTOTKU PRIMJERNIH STABALA (LE RATIONNEL POUR-CENT DES ARBRES D´ESSAI) U Šumarskom Listu od g. 1937., str. 589, naveo sam za kvadratni iznos srednje moguće pogreške u ukupnom kubikacionom rezultatu sastojine formulu: .a _ N — n ju2 ^ u kojoj N predstavlja ukupni broj stabala u sastojini, n broj primjernih stabala, a . srednje moguću sastojinsko-kubikacionu pogrešku, skopčanu sa izborom pojedinog primjernog stabla.1 Ta formula dade se napisati i u obliku: f = ^ (JL-l) . . (2) iz kojega ujednostavnjenjem: ... = .´ <3> izlazi dalje: (4> .!-*1!-^-1 Ni ovo još nije onaj oblik formule, koji bi nas ovdje mogao da interesu je potpuno. Mi možemo naravski da broj primjernih stabala izrazimo u apsolutnom iznosu («), kao što se to i prakticira. No mi možemo taj broj (što se prakticira isto tako često) da izrazimo i u procentualnom iznosu, koji izlazi iz poznate proporcije: n:N = p: 100 (5) i- Ako izraz za apsolutni broj primjernih stabala, koji izlazi odavde, t. " = N1WP <6> uvrstimo u formulu (4), onda iz nje izlazi: t2 ,. / 100 gdje p predstavlja postotak primjernih stabala. 1 Lijeva strana ove formule nešto je ovdje ujednostavnjena, što međutim na samoj naravi stvari ne mijenja ništa. 226 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Iz zadnje formule dobivamo dalje: i =*.... m v p (8) Stavimo li napokon: p = x ;-j= y (9) onda iz (8) izlazi konačno: I/UJO 7 Već jednadžba (8) pokazuje sasvim očito način, po kojemu se uporedo- sa povećavanjem procenta primjernih stabala umanjuje pogreška ukubikacionom rezultatu sastojine. Jednadžba (10) zgodnija je ipak u toliko, što nosi običajnu analitičku formu i k tome još do kraja ujednostavnjenu. Ako sad u nju uvrstimo za . redom iznose 1, 2, 3 itd., dobit ćemo za srednju pogrešku sastojinsko-kubikacionog rezultata [izraženu, kao što vidimo pod (9), u mjeri k] iznose, koji u početku padaju naglo, a zatim sve polaganije. Naravski pri iznosu x=100 pogreška pada sasvim na nulu. No nije to ono, što nas ovdje zapravo interesira. Radi se ovdje naime o tome, da ustanovimo granicu, izvan koje se praktički već ne isplati povećavati još i dalje postotak primjernih stabala. Tu ćemo granicu dobiti s pomoću diferencijalnog kvocijenta funkcije (10). Kao što je naime poznato, diferencijalni kvocijenat predstavlja mjeru za promjenu funkcije , koja odgovara bilo kojoj promjeni argumenta (.). Ako je naime promjena funkcije veća od pripadne promjene argumenta, onda je diferencijalni kvocijent veći od 1, u protivnom slučaju on je manji od 1. U našem se slučaju argumenat funkcije podudara, kao što vidjesmo, sa procentom primjernih stabala, a funkcija sama predstavlja (u mjerilu k) srednju pogrešnost sastojinskog kubikacionog rezultata. Iz formule (10) izlazi dakle izraz: dy 50 dx ~ ´ Y.;.(ion. — .) ´ iz čijeg predznaka na desnoj strani vidimo također već na prvi pogled, da pogreška sastojinskog kubikacionog rezultata neprestano pada uporedo sa povećavanjem procenta primjernih stabala. Sad se pita, kod kojeg x-iznosa počinje ta pogreška padati taka neznatno, da se praktički više ne isplati povećavati procenat primjernih stabala još i dalje. U tu svrhu, a u smislu spomenute činjenice, stavit ćemo izraz (11) jednakim iznosu —1 , pa onda iz dotične jednadžbe izlazi jednadžba: .± — 100.. -f- 2500 = 0 (12) čije riješenje (po Newtonovoj metodi) daje nam za . zaokruženi iznos 2´95. Dakle d o iznosa . = 2´95% pogreška u sastojinskom kubikacionom rezultatu pada brž e nego što raste procenat primjernih stabala, a poslije toga iznosa pada polaganije nego što raste spomenuti 227 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 46 <-- 46 --> PDF |
procenat. Prema tome je poslije ovoga iznosa povećanje točnosti u sasto jinskom kubikacionom rezultatu razmjerno preskupo i u običnoj praksi neracionalno, pa stoga kao gornja granica u pogledu postotka primjernih stabala može pri kubisanju s a s t o j ine običn o da važi iznos od 3%, koji prekoračivati ne bi već imalo svrhe. Ovo naravski ne važi za slučajeve kubisanja sastojine u naučne svrhe, gdje dobro dolaze i neznatnija povećanja točnosti, a bez obzira na troškove s njima skopčane. RÉSUMÉ. Sur la base d´une specielle méthode, tres exacte, l´auteur constate -que le nombre des arbres d´essai dépassant 3% n´est pas rationnel dans la pratique ordinaire parce que, en dehors de ce pour-cent, le haussement de l´exactitude dans le résultat final du cubage de peuplement est inférieur a un haussement correspondant /du nombre des arbres d´essai. Ing. JOSIP RADOŠEVIĆ (Lokve): PRILOG PROUČAVANJU TAKSACIONIH ELEMENATA U PREBIRNIM ŠUMAMA (CONTRIBUTION A LA CONNAISSANCE DES ÉLÉMENTS TAXATIONNELS DANS LES FORETS JARDINATOIRES) Potrebno je da se osvrnem na članak g. ing. Stjepana Franci- š k o v i ć a, koji je pod gornjim naslovom izašao u 8, 9 i 10 broju prošlo godišnjeg Šumarskog Lista, a to s razloga, jer u šumama, za koje pisac iznosi podatke, službujem već blizu jedan decenij, pa sam kako na terenu tako i po studiju podataka dobro upoznat sa predmetom, koji se tu obrađuje. To je tim potrebnije, što se sa metodikom rada kao i sa obradom podataka ne slažem. Ne slažem se sa dalekosežnim zaključcima pisca povučenim na osnovu tih podataka. Konstatujem, da su na bivšem vele posjedu Thurn-Taxis vršene ranije mnoge izmjere i uredajni radovi, dok se u ostalim šumama na ovome području nije taj rad provodio u tako velikom opsegu. Studiranjem podataka i uporedbom sa stvarnim stanjem u terenu došao sam do zaključka, da rezultati nisu u razmjeru sa uloženim trudom oko objekta, dapače da mnogi vrijedni podaci dobiveni na osnovu iz mjera u terenu nisu izrađeni, a još manje primjenjivani na daljnji rad. Npr. dugogodišnjom naknadnom primjerbom (40 god.) dobili su se dra gocjeni podaci za sastav lokalnih drvnogromadnih skrižaljaka, no te nijesu sastavljene, već su rade reducirane i rabljene Schubergove drvno gromadne skrižaljke. Prigodom revizija gospodarskih osnova podaci ranijeg klupovanja nisu uvažavani, te su rade provađani računi po nekim normalijama iz austrijskih šuma i t. d. Šumi se htjelo nametnuti jedan oblik, za koji ona 228 |