DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 4 <-- 4 --> PDF |
»Biljn u vrst u razlikujemo po onim oznakama, koje su dane naslijeđenjem, te se u raznim prilikama ne mijenjaju. »Ustanovilo se, da po Linné-u utvrđene mnoge vrste nijesu gene tičke jedinice, već da mnoge od njih imaju manje ili više podvrsta, vari jeteta ili rasa. »Posljednje jedinice sa sasvim jednakim nasljednim nastrojenjima označujemo prema Johansenu kao čiste linije. Ali ni čiste linij e ne daju svome nasljedstvu sasma iste individue, već ima uvijek manje ili više slučajnih razlika uzrokovanih nejednakim djelovanjem vanjskih faktora, tako da skupljeni jednaki individui i svrstani prema plus i minus variantama daju za svaku čistu liniju krivulj u vari jeteta , u kojoj su najjače zastupane srednje vrijednosti. Množina plus- i minus-varijanata daje nam širin u varijacij e jedne čiste linije. Pomiješamo li više linija skupa, to ostane slika nepromijenjena. Takovu je smjesu nazvao Johansen populacijom . Kod svih biljnih sastojina sa velikim brojem individua, koje su proizašle iz stranog oprašenja, unatoč jedinstvene krivulje varijeteta ne postoje čiste linije, već populacije. Izgleda, da su i šumske sastojine (s obzirom na visine i promjere) samo populacije. »Pošto sve varijante unutar čiste linije imaju ista nastrojenja, to izabiranje ovdje ne može da ima uspjeha. »Kod populacij e se ali može postići uzgojni uspjeh iz razloga, što se izabiranjem iz nje može izlučit i jedna čista linija, pri čem ne nastaju nove osebujnosti i nastrojenja. Individue, koji u sebi sjedinjuju nastrojenja dviju različitih čistih linija, nazivljcmo heterozygotim a — u daljem smislu bastardima , dok individue sa nastrojenjima samo jedne linije zovemo homozygotima. »Takovi bastardi mogu sjedinjenjem različitih nastrojenja oca i majke zbilja da stvore nov e forme . Pojedina nastrojenja mogu se i odvojeno naslijediti t. j . bastard može da bude u nekim nastrojenjima heterozygotican, a u nekim homozygotican. »Ako kod njega prevladuju ili se ističu nastrojenja samo jednog roditelja, onda se govori o dominaciji jednog nastrojenja, a o reces´ivu drugog nastrojenja. »Svaki bastard pokazuje svoju punu bastardnu narav samo u prvoj generaciji, dok se već u drugoj generaciji pojavljuju pored bastardnih forma već i čiste linije prijašnje roditeljske forme. »Nastupa cijepanje, t. j . ab se cijepa na a :db : b= 1 : 2 :1. Ovu je pravilnost ustanovio fratar Georg Mendel. Križamo li ali bastard sa jednim od njegovih roditelja na pr. sa a (križanje unatrag), to nastaje odnošaj u potomstvu a: ab---l : 1. Uyijek dakle u slijedećoj generaciji nastupaju i forme prijašnjih roditelja.« Prilikom posjete šumskog vrta instituta za uzgajanje šuma u Eberswaldu vidio sam nekoliko interesantnih pokusa prof. Denglera izvedenih križanjem triju čistih rasa bijelog bora (Pinus silvestris). I ako ti pokusi još nijesu objelodanjeni, ja ću ih ipak ukratko opisati, jer objašniuju i potvrđuju naprijed izloženi postanak bastarda. Osnovano je pet pokusnih ploha: 186 |