DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 35     <-- 35 -->        PDF

II. Riječ će dakle biti samo o Schiîîelovoj, o Leibnitzovoj i o Turskyevoj
formuli, jer ova posljednja — kao što ću to pokazati — stoji u izvjesnoj
rodbinskoj vezi i sa Schiîîelovom i sa Leibnitzovom formulom. Prije toga
međutim smatram potrebnima neka prethodn a razmatranja.
1. Kao što vidimo, Schiîîelova formula i u prvoj i u drugoj svojoj
varijanti ima oblik sasvim obične sume sastavljene od n sumanda. Prema prvoj
varijanti sumiraju se godišnji procenti pn ..,- p direktno. Tok ovih procenata
iz godine u godinu vrlo je doduše nepravilan, ali u glavnom — kao
što je poznato — ima ipak tendenciju neprestanog padanja. Jednostavnosti
radi on je na slici 1 skiciran pravilnom krivuljom p. Iz istoga razloga ishodište
koordinata stavljeno je na slici u početak n- godišnje periode.
Sumiranje se opaža isto tako i u drugoj varijanti Schiîîelove formule,
samo u drugačijem obliku. Tu se naime sumiraju kvocijenti analogni onome


u formuli (1). Tok rastenja drvne mase (y) uporedo sa rastenjem vremena (.)
također je naravski nepravilan iz godine u godinu, ali on je iz spomenutog
već razloga na slici 2. (sa ishodištem također u početku periode) skiciran
pravilnom krivuljom, konkavnom slučajno prema dolje, što ne mora naravski
uvijek da bude, ali kod odraslih stabala i sastojina ipak redovito biva.


Poznato je; da formula prosječno g godišnjeg prirasta unutar ngodišnje
peiiode (u vezi sa slikom 2) glasi:


. = (6)


..


Gruba, ne naravski ispravna formula prosječnog godišnjeg prirasnog
postotka glasila bi u ovom slučaju: (


.. „„. A y


V 100 100 (7)


..


gdje se izraz y0 podudara sa izrazom v0 t. j. sa drvnom masom na početku
n- godišnje peiiode .


217