DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 34 <-- 34 --> PDF |
jednostavnoj formuli. No naročito spomenuti, vrl o nepraviln i to k prirasta (pa prema tome i prirasnog postotka) iz godine u godinu razlogom je, da nas faktično ni ne zanima zbiljn i procenat godišnjeg prirasta, već samo prosječn i iznos godišnjeg procenta, a prema faktičnom stanju u zadnjih nekoliko godina (5 ili 10). Iz ovoga neposredno izlazi, da bi izraz za izračunavanje toga prosječnog prirasnog postotka imao prema svojedobnoj Schiffelovo j načelnoj formulaciji (Centralblatt für das gesamte Forstwesen 1910, str. 11—13) da glasi: .(. + p2 + +pn) (2) 100 . + ++ n n »0 V, gdje n naznačuje ukupni broj zadnjih nekoliko godina, brojnici zn z2,- apsolutn e iznose prirasta za pojedine od tih n godina, a nazivnici v0, v17 t>%- drvne mase na početku pojedinih dotičnih godina ili — što je isto — na koncu pojedinih predidućih godina. Prema ovoj Schiffelovoj formulaciji izlazi dakle prosječni godišnji postotak unutar periode kao aritmetička sredina od svih pojedinačnih prirasnih postotaka (godišnjih naravski) unutar iste periode. Na žalost ova po sebi vrlo jednostavna, pa i posve ispravna Schiffelova formula praktički je neupotrebiva (kako je to na spomenutom mjestu istaknuo i sam Schiffel), jer je zapravo nemoguće — osim kadšto kod visinskog prirasta — sa dovoljnom točnošću ustanoviti pojedine njezine komponente. Stoga se mjesto nje s pravom primjenjuju izvjesne formule, koje imaju jedno važno praktično svojstvo : da naime pored broja godina (») sadrže u sebi samo one drvne mase, što ih je stablo (sastojina) imalo na početk u i na konc u prirasne periode, t. j . drvne mase: v0 = v ; vn — V (3) Među ovakove formule spada u prvom redu jedna od najstariji h formula za prosječni godišnji postotak prirasta t. j . Leibnitzov a formula: . = .» (yplr -x ) (4) koja definira prosječni godišnji procenat kao diferenciju između varijabilnog w-t°g korjena i jedinice. Pored nje okupirat će ovdje glavni moj interes najmlađ a formula ove vrste t. j. Tursky-eva formula: 100 . V p == Log — (5) = 100 -Log J — koja, kao što vidimo, definira prosječni godišnji procenat kao naravn i toë logaritam varijabilnog n- korjena. Ova formula ugledala je svjetlo svijeta istom nakon rata i to u Rusiji. U našu literaturu prenio ju je g. prof. Senši n (Uređenje šuma, Beograd 1934, str. 21—24). Presslerova formula i formule, koje se naslanjaju na nju, neće ovdje biti predmetom raspravljanja, pa ih stoga ni ne navodim. 216 |