DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 33 <-- 33 --> PDF |
U općoj jednadžbi gospodarskog ravnotežja: Au -f Da 10p«—a + = (JB + V) (1,0 p» — 1) -f C 10j>« stoje veličine . «*, p međusobno u takvom odnosu, da se jedna veličina kao nepoznanica može ustanoviti računo m iz drugih dviju poznanica, a ne procjenom. Ove tri veličine jesu ekonomski o s n o v za vođenje šumskog gospodarstva. Na osnovi gore izloženog može svaki šumarski stručnjak dobiti osvjedočenje, da je dosadanji naziv »Računanje vrijednosti šuma« dobar, da on potpuno odgovara sadržini ove nauke, te da nema opravdanog razloga da se uvađa novi naziv »Procjena šuma«. RESÜMEE. Es besteht bei uns in neuester Zeit eine Bestrebung, die »Waldwertrechnung « mit dem Ausdrucke »Waldschätzung« umzutaufen. Der Verfasser äussert sich hier dagegen. Prof. Dr. A. LEVAKOVIĆ (Zagreb): O NEKIM FORMULAMA ZA PROSJEČNI POSTOTAK PRIRASTA (ÜBER EINIGE FORMELN FÜR DAS DURCHSCHNITTLICHE ZUWACHSPROZENT) I. Kao što je poznato, postotak godišnjeg prirasta u osnovnoj formi nije ništa drugo, već sto puta uzeti omjer između godišnjeg prirasta i same one veličine, koja se je u godini dana za dotični iznos prirasta povećala. Ovaj osnovni izraz za postotak prirasta glasi dakle : p = 100 . — (1) v gdje z označuje iznos godišnjeg prirasta, a v iznos veličine, koja je za taj iznos prirasta porasla, dakle iznos, što ga je ova veličina imala na početk u dotične godine. Ova osnovna postotna formula upotrebljuje se u svim granama narodne privrede, kad treba da se ustanovi, sa kolikim se procentom ukamaćuje iz godine u godinu kaka v bil o kapital, koji odbacuje izvjesnu sumu godišnjih kamata. Kao što je poznato, godišnjim kamatima novčani h kapitala odgovara u šumarstvu godišnji prirast, dakle s jedne strane prirast drvne mase, s druge strane prirast vrijednosti, a s treće prirast skupoće. Ja ću ovdje direktno govoriti samo o prirastu drvn e mas e i njegovom procentu, jer što vrijedi za ovaj procenat, vrijedi u glavnom i za procenat drugih vrsta prirasta. Kad bismo za svaku pojedinu godinu mogli iznos z ustanoviti s dovoljnom točnošću i kad pojedini z- iznosi ne bi iz godine u godinu tekli vrlo nepravilno, onda bismo postotak prirasta mogli uvijek da izračunavamo po gornjoj vrlo 215 |