DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 32 <-- 32 --> PDF |
(zemljišta i sastojina) u svrhu prodaje, kupa, određivanja visine štete učinjene u šumi, otkupa služnosti, za dobivanje zajmova na šume, te naj poslije ta nauka uči odrediti vrijednost gospodarske jedinice šume; dalje uči računom odrediti najbolji tip gospodarenja gledom na rentabilités te apsolutni i relativni uspjeh gospodarenja, koji predočuju djelovanje kapi tala uloženih u šumsku produkciju. Sve se te zadaće mogu računo m odrediti, a ne procjenom. Šumsko je tlo primarni faktor šumske produkcije. Njegova se vri jednost dade samo računom odrediti na osnovi prihodne sposobnosti najrentabilnije vrsti šumskog drveća, koje tlu odgovara, a nikako se ne može odrediti procjenom , koja se može osnivati na drugom, a ne računskom temelju. Metod određivanja vrijednosti zemljišta odnosno zemljišne rente računo m predočuje novu epohu u šumskom gospodarstvu kulturnih država. Početak nove epohe odredio je najzaslužniji šumar svijeta, slavni M. R. Pressler u svom znamenitom djelu: »Der rationelle Waldwirt und sein Waldbau des höchsten Ertrages 1858«. Pressler je prvi tražio; da šumar mora znati odrediti računsk i vrijednost produktivnih kapitala u šumskoj produkciji, a ne procjenjivati ih, što može biti bez računa na osnovi sentimenta. Na osnovi tačno provedenog računa o prihodnoj sposobnosti pojedine vrsti šumskog drveća, a uzgojenih u raznim tipovima, diglo se njemačko šumarstvo na visok stepen, koji služi uzorom cijelom svijetu. U našoj šumskoj produkciji ni izdaleka se ne iskorišćuje potencijal energije naše zemlje, kao što ga iskorišćuje njemačko šumarstvo. Uzrok je u tomu, što mi! ne računamo vrijednosti prihoda ni visine troškova u šumskoj produkciji. Upravo u dužnost nauke »Računanje vrijednosti šuma« spada da odredi najbolji način i najrentabilniji tip našeg šumskog gospodarenja. Ona to može učiniti samo računom po stanovitom metodu, a ne procjenom, koja se može izvesti i bez računa. Gvozdeni zakon ekonomske logike izveden računom mora da savije i potisne u pozadinu sve druge obzire u pogledu vođenja našeg šumskog gospodarstva. Ako se ima na umu, da glavni šumski proizvod drv o predočuje produkt od rada i vremena, to u šumskoj produkciji fakto r vri jem e kao konstitutivan elemenat realnosti dobiva svoje veliko značenje. Zemljište i duljina vremena produkcije (ophodnja) jesu dva bitna elementa šumskog gospodarenja. Važnost duljine vremena produkcije u šumskom gospodarstvu najbolje se vidi u definiciji šumskog gospodarstva, koja se sastoji u nastojanju čovjeka oko trajnog iskorišćavanja mrtvih prirodnih sila u tlu i živih prirodnih sila u bilinskom svijetu pomoću najvrednje vrste šumskog drveća. Još izrazitije upada u oči važnost duljine ophodnje u određivanju cilja šumskog gospodarstva: »trajna proizvodnja što vrednijeg drva sa što manje troška u što kraćem vremenu«. Kao što se vrijednost zemljišta odnosno zemljišna renta određuje računom, tako se isto i duljina vremena produkcije (ophodnja) određuje računom, a ne običnom procjenom. Najposlije valja istaći i to, da se sadašnje zbiljno stanje gospodarenja šumom mora uporediti s njegovim idealnim stanjem. To idealno stanje može se odrediti samo računom po stanovitom metodu, a ne procjenom, koja predstavlja empirički, a ne znanstveni metod računanja. 214 |