DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 3 <-- 3 --> PDF |
r ^........... .... 63. .....-... 1939 Dr. Ing. ZLATKO VA]DA (Ogulin): PROBLEM RASE KOD OSNIVANJA SASTOJINA (PROBLEME DE LA RACE CHEZ LES ESSENCES FORESTIERES) Nije dovoljno odabrati odgovarajuću vrst drveta, nabaviti sjeme, savršeno dobro izvesti sve tehničke radnje oko sjetve sjemena ili sadnje biljaka, te i dalje marno njegovati novu kulturu i mladu sastojinu. Unatoč svih pomno izvedenih radova i najpovoljnijih prilika često se događa, da uzrastu sastojine sa niskim stablima loših forma, progaljene i sa malenim postotkom tehničkog drveta. U tim se slučajevima redovno zanemario primarni bitni uslov, a to je, da sjeme odabrane vrste drveta bude takove proveniencije, koja u klimatskom i rasnom pogledu potpuno odgovara staništu nove sastojine. Svaka vrsta drveta ima svoje rase, koje imaju svoj optimum rasta samo na izvjesnim staništima. Nastoji li se, da se iz sjemena jedne rase uzgoje biljke na kojem drugom, njoj nepovoljnom staništu, to redovno uzgoj vrijednih sastojina ne uspijeva. To znači, da se rase bar u prvim generacijama ne mogu prilagoditi novim stanišnim prilikama. Razlog je tome sama osebujnost rase, čiji postanak leži u diferencijaciji unutarnjih nastrojenja vrste. Da budu jasniji i razumljiviji prikazi rezultata sa pokusnih ploha osnovanih u cilju ispitivanja rasa i utjecaja provenijencije sjemena na formiranje sastojina, koje sam ´imao prilike vidjeti na putovanju kroz Njemačku i Čehoslovačku, navesti ću, što o tim unutarnjim nastroje njima i rasama kaže prof. D e n g 1 e r u svojoj knjizi »Waldbau auf öko logischer Grundlage«. On veli: »I ako vanjski faktori određuju biljki rast i formu, to iipak svaka biljka nosi sobom i unutarnja nastrojenja, koja njenom raz voju daju izvjesne temeljne linije i stavljaju određene granice, iznad kojih ne mogu niti vanjski faktori da prouzrokuju nikakove promjene. Johansen razlikuje ge n o ti p t. j . onaj tip, koji je uvjetovan naslije đenim unutarnjim nastrojenjima, i f e n o t i p, koji je osim toga izazvan i vanjskim utjecajima. »Promjene, koje nastaju utjecajem vanjskih faktora, a nijesu na sljedne, zovemo modifikacijama. U koliko su te promjene uzro kovane prirodnim staništem, nazivamo ih stojbinskim modifi kacijama . Same vanjske oznake nijesu nasljedne, već su nasljedna nastrojenja za reakciju na određene vanjske okolnosti. 185 |