DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 29     <-- 29 -->        PDF

na jasenovu i brestovu kolarsku građu 204 m3 i rudno drvo hrastovo595
m3. Ogrijevnog drveta izrađeno je ukupno 40.043 prm miješanih
cjepanica i oblica. Prema faktoru 0.68 iznosi! to 27.229 m\ te prema, tomu
ukupno tehničkog i gorivog drveta 28.129 m3, od čega dolazi na jedan
ha 14 m3.


Ukupni troškovi po 1 pr. metru ogrijevnog drveta (uzeti su po
prm, jer se tako izrađuju i prodaju) iznose 42.72 dinara. U ovoj sumi
sadržani su svi troškovi konsignacije, sječe, izrade, privoza do šumske
pruge, utovara u šumske vagone, prevoza šumskom prugom, istovara,
sortiranja i slaganja na stovarištu, utovara u državne vagone, godišnji
anuitet za otplatu sinja i voznog parka, režijsko osoblje, centralni troškovi,
manipulativni troškovi u šumi i na stovarištu, podizanje baraka,
izgradnja gornjeg stroja, polaganje sinja i podbijanje pruge.


Sveukupni troškovi za tehničko drvo po 1 m3 iznose poprečno 70
dinara.


Pošto je veći dio materijala iz te jedinice već prodan i to 20.000
prm miješanih tvrdih cjepanica i 10.000 prm miješanih tvrdih oblica uz
cijenu za cjepanice od 86 dinara, a za oblice od 82 dinara po 1 prm, može
se odbivši troškove ustanoviti, da poprečno na gorivo (cjepanice) u ime
šumske takse i čiste dobiti otpada za 1 prm 43.28 dinara, a za oblice


39.28 dinara po 1 prm.
Za hrastove trupce, koji su prodani po 214 dinara po 1 m\ iznosi
šumska taksa i čista dobit po odbitku troškova 144 dinara, za jasenovu
kolarsku građu prodanu po 205 dinara iznosi šumska taksa i čista dobit
130 dinara, za brestovu kolarsku građu prodanu po 156 dinara po 1 m3
iznosi šumska taksa i čista dobit 86 dinara po 1 m3. Za hrastovo rudno
drvo od 12—19 cm, prodano po 136 dinara, šumska taksa i čista dobit
iznosi 66 dinara po 1 m3, za rudno drvo hrastovo od 20—25 cm promjera,
prodano za 170 dinara po 1 m3, šumska taksa i čista dobit iznosi 100 dinara
po 1 m3.


Kod sječe stabala u proredama nastoji se postići najbolje iskorišćenje.
Od doznačenih stabala izrađuju se sortîmenti, koji se mogu najbolje
unovčiti.


Najbolji konzument ogrijevnog drveta izrađenog u režiji je vojska;
zatim dolazi Vojvodina, te sam Beograd. Tehničko drvo izrađeno u režiji
kupuju domaći trgovci i firme, a u manjim partijama i domaći obrtnici.


Da bi se dobila slika režijskog poslovanja putem proreda, navesti
ću količinu režijskog materijala u zadnje tri godine proizvedenog na teritoriji
cijele direkcije.


U godini 1935/36:
Ukupno izrađeno 125.119 prm ogr. drveta, 15.553 m3 tehničkog
drveta. Od toga otpada na pos. šume 61.181 prm ogr. drveta (48.90%),


14.016 m3 tehničkog drveta (90.12%). U proredama pos. šuma izrađeno
61.181 prm ogr. drveta (100%), 14016 m3 tehničkog drveta (100%). — U
godini 1936/37.: Ukupno izrađeno 87.718 prm ogr. drveta, 15.056 m3 tehničkog
drveta. Od toga otpada na pos. šume 48.380 prm ogr. drveta
(55%), 8.429 m3 tehničkog drveta (56%). U proredama pos. šuma izrađeno
48.380 prm ogr. drveta (100%). — U godini 1937/38: Ukupno izrađeno
160.324 prm ogr. drveta, 16.867 m3 tehničkog drveta. Od toga u
211