DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 29 <-- 29 --> PDF |
na jasenovu i brestovu kolarsku građu 204 m3 i rudno drvo hrastovo595 m3. Ogrijevnog drveta izrađeno je ukupno 40.043 prm miješanih cjepanica i oblica. Prema faktoru 0.68 iznosi! to 27.229 m\ te prema, tomu ukupno tehničkog i gorivog drveta 28.129 m3, od čega dolazi na jedan ha 14 m3. Ukupni troškovi po 1 pr. metru ogrijevnog drveta (uzeti su po prm, jer se tako izrađuju i prodaju) iznose 42.72 dinara. U ovoj sumi sadržani su svi troškovi konsignacije, sječe, izrade, privoza do šumske pruge, utovara u šumske vagone, prevoza šumskom prugom, istovara, sortiranja i slaganja na stovarištu, utovara u državne vagone, godišnji anuitet za otplatu sinja i voznog parka, režijsko osoblje, centralni troškovi, manipulativni troškovi u šumi i na stovarištu, podizanje baraka, izgradnja gornjeg stroja, polaganje sinja i podbijanje pruge. Sveukupni troškovi za tehničko drvo po 1 m3 iznose poprečno 70 dinara. Pošto je veći dio materijala iz te jedinice već prodan i to 20.000 prm miješanih tvrdih cjepanica i 10.000 prm miješanih tvrdih oblica uz cijenu za cjepanice od 86 dinara, a za oblice od 82 dinara po 1 prm, može se odbivši troškove ustanoviti, da poprečno na gorivo (cjepanice) u ime šumske takse i čiste dobiti otpada za 1 prm 43.28 dinara, a za oblice 39.28 dinara po 1 prm. Za hrastove trupce, koji su prodani po 214 dinara po 1 m\ iznosi šumska taksa i čista dobit po odbitku troškova 144 dinara, za jasenovu kolarsku građu prodanu po 205 dinara iznosi šumska taksa i čista dobit 130 dinara, za brestovu kolarsku građu prodanu po 156 dinara po 1 m3 iznosi šumska taksa i čista dobit 86 dinara po 1 m3. Za hrastovo rudno drvo od 12—19 cm, prodano po 136 dinara, šumska taksa i čista dobit iznosi 66 dinara po 1 m3, za rudno drvo hrastovo od 20—25 cm promjera, prodano za 170 dinara po 1 m3, šumska taksa i čista dobit iznosi 100 dinara po 1 m3. Kod sječe stabala u proredama nastoji se postići najbolje iskorišćenje. Od doznačenih stabala izrađuju se sortîmenti, koji se mogu najbolje unovčiti. Najbolji konzument ogrijevnog drveta izrađenog u režiji je vojska; zatim dolazi Vojvodina, te sam Beograd. Tehničko drvo izrađeno u režiji kupuju domaći trgovci i firme, a u manjim partijama i domaći obrtnici. Da bi se dobila slika režijskog poslovanja putem proreda, navesti ću količinu režijskog materijala u zadnje tri godine proizvedenog na teritoriji cijele direkcije. U godini 1935/36: Ukupno izrađeno 125.119 prm ogr. drveta, 15.553 m3 tehničkog drveta. Od toga otpada na pos. šume 61.181 prm ogr. drveta (48.90%), 14.016 m3 tehničkog drveta (90.12%). U proredama pos. šuma izrađeno 61.181 prm ogr. drveta (100%), 14016 m3 tehničkog drveta (100%). — U godini 1936/37.: Ukupno izrađeno 87.718 prm ogr. drveta, 15.056 m3 tehničkog drveta. Od toga otpada na pos. šume 48.380 prm ogr. drveta (55%), 8.429 m3 tehničkog drveta (56%). U proredama pos. šuma izrađeno 48.380 prm ogr. drveta (100%). — U godini 1937/38: Ukupno izrađeno 160.324 prm ogr. drveta, 16.867 m3 tehničkog drveta. Od toga u 211 |