DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 20 <-- 20 --> PDF |
geotropiza m t. j . utjecaj sile teže na formiranje njihovog oblika, zato da se dobiju oblici klice uzrokovani isključivo fototropizmom. Potom se klice izvrgnu opet utjecaju svjetla kvarcene svjetiljke u trajanju od % sata. Kada se nakon toga klice ponovo metnu u tamni prostor, tada nastupi reakcija, kod koje klice pokazuju manji ili veći nagib. Klice se nakon toga izvade i svrstaju na staklenu ploču, koja stoji na fotopapiru tako, da se za kratko vrijeme dobije njihov fotosnimak, na kojemu se pomoću prozirne šablone sa već nacrtanim kutevima i naznačenim razredima može lako očitati kod svake pojedine klice, u koji od navedenih 5 razreda spada, te se na temelju mjerenja svih pokusu izvrženih klica zaključuje, u koji razred osjetljivosti borove rase pripada. U 1. razred svrstavaju se posve uspravni oblici klica, koji na svjetlo ne reagiraju. U 2. razred dolaze također uspravni oblici, koji ali pokazuju na svjetlo kvarcne svetiljke ipak izvjesnu reakciju. U 3 razred svrstavaju se manje uspravni oblici sa jasno vidljivom reakcijom na svjetlo. U 4 razred spadaju svinute klice, koje su na svjetlo pokazale jaku reakciju. U 5 razred svrstavaju se potpuno svinuti oblici klica, koje su na svjetlo vrlo jako reagirale. Kod mnogobrojnih se ispitivanja pokazalo, da rezultati pokusa odgovaraju pravom stanju na terenu t. j . da su klice od sjemena, koje potječe od stabala grbavih oblika, dale jaku reakciju na svjetlo, dok su klice od sjemena stabala uspravnih bile na svjetlo sasma malo ili potpuno neosjetljive. (Falački Pinus silv. i Istočno-pruski Pinus Silv.). O toj metodi ustanovljivanja dobrih i loših rasa bijelog bora na temelju osjetljivosti i reakcije na djelovanje svjetla kaže prof. Schmidt slijedeće: »Stabla, koja po svom vanjskom izgledu nemaju dobar uzrast (granata su i zakrivljena) ne mora da pripadaju lošijoj rasi t. j . ne stoji, da će iz sjemena takovih stabala u svakom slučaju nići isto takova loša mlada stabla, jer loš uzrast prvih može biti uzrokovan vanjskim faktorima kao na pr. djelovanjem vjetra, plitkim tlom, stalnim oštećivanjem od divljači, sabiranjem stelje i t. d. Ako se iz sjemena takovih stabala uzgoje nove biljke i sastojihe, one mogu pod povoljnim okolnostima dati stabla uspravnog rasta, čista od grana i sa lijepo i pravilno razvijenom krošnjom. »Ali ima i loših rasa (genotipa) t .j. takovih stabala, čiji su potomci u svakoj prilici u većini lošeg rasta. Da se brzo i dosta sigurno ipak može ustanoviti, kojoj rasi pripada sjeme (jer po vanjštini sjemenjača to nije moguće pošto svojim vanjskim izgledom mogu predstavljati samo fenotip), to se klice izvrgnu pod izvjesnim okolnostima djelovanju svjetla. »One klice, koje su na to djelovanje neosjetljive, te rastu uspravno, označujemo sa 1, manje osjetljive^sa 2, srednje osjetljive sa 3, više osjetljive sa 4, a jako osjetljive sa 5. Što je osjetljivost veća, to jaču krivinu imaju klice t. j . rastom lošije rase pokazuju na djelovanje svjetla veću 202 |