DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 17 <-- 17 --> PDF |
»Razlika u rastu između domaćih i prenesenih stranih vrsta očituje se u jakosti rasta, u trajanju vegetacije, u različitoj osjetljivosti prema klimatskim oštećenjima i naklonosti prema parasitarnim oboljenjma, a u manjoj mjeri opažaju se i morfološke razlike finije vrste. Težište leži na fiziološkom polju. U većini slučajeva pokazuju domaće vrste prije ili kasnije nadmoć nad stranim vrstama . Te se pojave ne mogu rastumačiti naknadnim djelovanjem klime, u kojoj se sjeme stvorilo, već izgleda da se radi o jednom nasljedno drugačijem nastrojenju — govori se o različitim fiziološkim ili bolje k 1 i m s k i m rasama. »Prema najnovijoj nauci o naslijeđu mogu se klimske rase smatrati manje ili više čistim linijama, koje su kod prodiranja vrste u drugu klimu iz populacije izdvojene, dok su ostale forme (linije) potisnute, SI. 15. Prorijeđena krošnja duglasije SI. 16. Pokusna ploha sa smrekovim napadnute po Rhabdoclini na poku- biljkama. Lijevo: smrekove biljke sna] plohi u šumskoj upravi Chorin. nikle iz sjemena domaće provenijen- Foto: Dr. Z. Vajda. čije, desno iz sjemena sa visokih alpskih regija. Foto: Dr. Z. Vajda. iščezle. Primjećuje se, da u tuđem klimatskom području opažene osebujnosti nijesu donesene iz domaćeg područja, već su one često nastale uslijed reakcije donesenih unutarnjih nastrojenja na promijenjene životne prilike.« Ova razlaganja, potkrijepljena mnogobrojnim primjerima i rezultatima izvedenih pokusa, kao i brojni pokusi navedeni u toj opširnoj raspravi o ovim problemima u stručnoj šumarskoj literaturi novijeg i starijeg datuma ukazuju nam jasno, kako se kod osnivanja sastojina mora da posveti velika pažnja ispravnom odabiranju rasa t. j . provenijenciji sjemena. Danas već sva napredna šumska gospodarstva vode brigu, da si za umjetno osnivanje sastojina i pošumljenja nabave sjeme, koje odgovara klimatskim prilikama dotičnog područja. Državne šumarske vlasti pak izdavaju propise o sabiranju, prodaji i ispitivanju valjanosti šumskog sjemenja. Poslije lošeg iskustva, što su ga nekad u Njemačkoj imali sa francuskim i falačkim borom, danas se tamo kod osnivanja novih borovih 199 |