DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Ariši alpske provenijencije sa visina od 900 do 1700 m. pokazali su manje uspješan rast, te su za 7 god. postigli prosječne visine od najviše 2,70 do 3,25 m. Najslabiji je rast pokazao ariš sa visokih alpskih položaja između 1800 i 2000 m nadmorske visine, koji je za 7 godina postigao prosječnu visinu od najviše 2,20 m. To su provenijencije Briançon i Pontresina. Na si. 20 vidi se naprijed polje potpuno neuspjele 7-godišnje ariševc kulture provenijencije Briançon. Ostadoše tek pojedina stabalca, dok je čitavo polje obraslo travom. Ariši škotske provenijencije pokazali su nešto bolji rast od ariša sa srednjih alpskih položaja. Alpski ariši su na kasne mrazove najosjetljiviji, dok je sudetski ariš najotporniji. SI. 14.:;" Pinus silvestris francuske rase na pokusnoj plohi u šumskoj upravi Chorin. Ovi pokusi prof. Pubnera u tharandtskoj šumi, u koliko se odnose na rast alpskog ariša, potvrđuju već ranije konstatacije Englerove. Ovo što vrijedi za borove, smreke i ariše, to vrijedi i za mnogobrojne lišćare. I tu se kod svake pojedine vrste pod izvjesnim klimatsKim okolnostima izdvajaju iz populacije čiste linije, nastaju rase, koje najbolje uspijevaju samo u sličnim ekološkim prilikama. Tako je poznat veći broj rasa pojedinih vrsta iz rodova Salix i Populus. Etinger navodi 16 više ih manje međusobno različitih rasa hrasta lužnjaka, te 13 rasa hrasta kitnjaka. Prema Cieslarovim pokusima istovrsni hrastovi, koji potječu iz Francuske i Švedske, zaostaju za onima iz Bosne, Hrvatske i Bukovine. * mi od zavoda Snimke br. ., 8 i 9 ustupljene su šumske za pokuse Pragu, ubr. 7 od zavoda u Tharandtu, a br. 10, 11, 12, 13 i 14 od pruske pokusne postaje u Eberswaldu. 198 |