DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Pokusne plohe u tharandtskoj šumi:


1. Pokusna ploha sa s m r e k o v i m biljkama, koje su nikle iz;
sjemena raznih provenjiencija, te od sjemena stabala vladajućih i potištenih.
Ta je ploha osnovana u reviru Speckthausen god. 1932 sadnjom
3-god, školovanih smrekovih biljaka — u razmaku 1,20 X 1,00 m.
Pokazalo se da nema bitne razlike u rastu smrekovih biljaka, koje
su nikle iz sjemena vladajućih i: potištenih stabala, ali da postoj i
razlika u rastu između rasa, koje potječu iz raznih
nadmorskih visina, a također raznih geografskih širina. Što
su veće razlike u nadmorskim visinama, to jače su te razlike. Uzrok je
t^mu taj, što smrekove rase iz višeg položaja u svojoj višoj (prirodnoj)
stojbini trebaju manje topline kod početka vegetacije, pa kada dođu u
nižu stojbinu, mnog o prij e potjeraju .izbojke i zbog toga stradavaju
od kasnih proljetnih mrazova.


..........


/-"´ , .


""^"Ti


F


-


1 :. %


v->: .


1


..


SI. 11. Razvoj korijenja Pinus silvestrisa kod potpune obrade tla (Vollumbruch)
u šumskoj upravi Freienwalde u Njemačkoj.


2. Kod pokusne plohe sa ras a m a smreke, koje rano ili kasno
tjeraju izbojke, jasno se vidi, da su izbojci one rase, koja je ranije potjerala,
dulji od one, koja je kasnije potjerala. Ovdje je ta pojava ranijeg
ili kasnijeg tjeranja izbojaka povezana s a r a s o m (a nije uvjetovana
promjenom područja kao kod pok. plohe br. 1).
3. Dalje — slično kao u Chorinu izvršeni su i ovdje po prof.
Miinchu pokusi sa raznim rasama bijelog bora P. Silvestris, samo su
ovdje plohe manje, a kulture tek 15 god. stare. Pokusna ploha osnovana
je god. 1926. u reviru Speckthausenu, odjelu 20 i to sadnjom dvo-i
trogodišnjih borovih biljaka u razmaku 1,50 X 0,50 m. Zasađene su bile
slijedeće vrste P. Silvestrisa: 0) iz Schönberga kod Mecklenburga,
1) Iz Bonaduza kod Chura u Švajcarskoj, 2) iz Poljske, 3) iz Wolfganga
kod Hanau-a na Majni, 4) iz Misdroya kod Stettina, 5) iz Pitta i 6) iz
Speckthausena. 1 ovdje se pokazao bor sa domaćih staništa
najboljim u rastu. Falačka je rasa i ovdje grbava rasta, dok je
bor iz Bonaduza (kod grada Chura u Švajcarskoj) posv e zatajio :
ostalo je na čitavoj površini tek par kržljavih stabalaca.
195