DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 11     <-- 11 -->        PDF

rali, dok u gredicama onih biljaka, koje potječu od sjemena iz crvenog
češera, još nisu proklijali, ali kod drugog pokusa je obratan slučaj, pa
se zasad ne može o toj stvari stvoriti pozitivan zaključak.


Zavisnost rasta sastojine od provenijencije sjemena t. j . od rase
najočitije se vidi na pokusnim plohama, koje je još Schwappach osnovao
u šumskoj upravi Chorin kod Eberswaldea. To su pokusne plohe Pinus
silvestrisa jedinstvene na svijetu.


Internacionalni je savez šumarskih pokusnih postaja god. 1906 na
poticaj Schwappachov organizovao istraživanja o utjecaju provenijencije
sjemena bijelog bora (Pinus silvestris) na razvoj sastojina. U tu je
svrhu u šumskoj upravi Chorin god. 1907. osnovano na 12 pokusnih
ploha dvanajst kultura bijeloga bora sa sjemenom ovih provenijencija:


SI. 9. Larix europea var. Carpathica uzgojen u šumskom predjelu Liptovski
Hradok u Čehoslovačkoj.


1. Istočna Prusija, 2. Brandenburg, 3. Belgija, 4. Falačka, 5 Kurland,
6. Škotska, 7. Francuska, 8. Perm, 9. Sjeverna Ugarska, 10. Zapadna
Ugarska, 11. Švedska, 12. Bugarska.
Sada, nakon 30 godina, vidi se jasna razlika između svih 12 rasa.
Srednje sastojinske visine pojedinih ploha kreću se od 8 do 4.5 metra.
Najveću visinu ima istočno-pruska rasa, a najmanju bugarska rasa, dok
druge leže medu njima. Već se kod malo boljeg motrenja i´ poredbe opaža,
da su sklop i obrast, prsni promjeri, pravnost, jedrost i granatost stabala
kod svake rase drugačiji t. j . da je svaka pojedina rasa potpuno različito
izgradila sastojinu. Isti se odnos dobiva, kada se uporede producirane
drvne mase.


Razlike u rastu pojedinih rasa Pinus silvestrisa na tom tlu tako su
očite, da o tom ne može da bude nikakove dvojbe. Pokraj uspravnog,


193 13