DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1939 str. 11 <-- 11 --> PDF |
rali, dok u gredicama onih biljaka, koje potječu od sjemena iz crvenog češera, još nisu proklijali, ali kod drugog pokusa je obratan slučaj, pa se zasad ne može o toj stvari stvoriti pozitivan zaključak. Zavisnost rasta sastojine od provenijencije sjemena t. j . od rase najočitije se vidi na pokusnim plohama, koje je još Schwappach osnovao u šumskoj upravi Chorin kod Eberswaldea. To su pokusne plohe Pinus silvestrisa jedinstvene na svijetu. Internacionalni je savez šumarskih pokusnih postaja god. 1906 na poticaj Schwappachov organizovao istraživanja o utjecaju provenijencije sjemena bijelog bora (Pinus silvestris) na razvoj sastojina. U tu je svrhu u šumskoj upravi Chorin god. 1907. osnovano na 12 pokusnih ploha dvanajst kultura bijeloga bora sa sjemenom ovih provenijencija: SI. 9. Larix europea var. Carpathica uzgojen u šumskom predjelu Liptovski Hradok u Čehoslovačkoj. 1. Istočna Prusija, 2. Brandenburg, 3. Belgija, 4. Falačka, 5 Kurland, 6. Škotska, 7. Francuska, 8. Perm, 9. Sjeverna Ugarska, 10. Zapadna Ugarska, 11. Švedska, 12. Bugarska. Sada, nakon 30 godina, vidi se jasna razlika između svih 12 rasa. Srednje sastojinske visine pojedinih ploha kreću se od 8 do 4.5 metra. Najveću visinu ima istočno-pruska rasa, a najmanju bugarska rasa, dok druge leže medu njima. Već se kod malo boljeg motrenja i´ poredbe opaža, da su sklop i obrast, prsni promjeri, pravnost, jedrost i granatost stabala kod svake rase drugačiji t. j . da je svaka pojedina rasa potpuno različito izgradila sastojinu. Isti se odnos dobiva, kada se uporede producirane drvne mase. Razlike u rastu pojedinih rasa Pinus silvestrisa na tom tlu tako su očite, da o tom ne može da bude nikakove dvojbe. Pokraj uspravnog, 193 13 |