DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 8 <-- 8 --> PDF |
dozvoljen a završna odstupanja u busolnim vlacima takove bi maksimume trebalo uzeti u obzir. Ne bi ih trebalo uzeti jedino, kad se upliv promjena deklinaeije na zaseban način eliminiše. Ako mjerenje nekog vlaka svršimo unutar jednoga dana, onda je .. razmjerno veće, kad započnemo izjutra u glavnom u onaj sat, u kojem deklinaciona krivulja ima minimum, a završimo po podne. Onda je površina a ebb´ koja predstavlja .., razmjerno veća, nego kad započnemo kasnije, na pr. drugoga dana (si. 2) u ll h , što odgovara točki d deklinacione krivulje, i završimo pod večer recimo u vrijeme, kojem odgovara točka /´. Površina de k/f onda je naime znatno manja nego acbb´, jer je dio dek te površine pozitivan, a dio k/f negativan, pa se pozitivan i negativan dio djelomično kompenziraju. Za nas su interesantni kako pojedini (a naročito najveći dnevni iznosi) L, tako još i više njihove prosječn e vrijednosti. Kako je već spomenuto, tekući dnevni iznosi e bit će razmjerno najveći s obzirom na dnevni minimum deklinaeije, pa će se očitovati kao razlike izmedju deklinaeije u odredjeno vrijeme i toga minimuma. Tablica II daje te razlike za dane 15. i 16. VI. 1936. Dnevni minimum deklinaeije bio je tih dana u 6 sati izjutra. Tablica II. U sati : Dne 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Odstupanja E deklinaeije ođ iznosa u 6 sati: 15 VI 0,0 0,9 2.8 5,9 9.8 9,8 13,2 12,8 13,0 11,6 9,0 7,0 4,8 4,6 5,5 6,0 16 VI 0,0 0,5 6,9 8,5 11,0 12,5 11,8 13,3 11,0 8,0 8,0 8,0 7,3 8,0 7,5 Neka u si. 3 odstupanje točke 3 vlaka od svog ispravnog položaja bude: .2 = s (e0 + L, + L2). Kutno skretanje vlaka od točke A do točke 3, koje tome odgovara, približno je : s (. + Li + ..) LQ + Ll + L2 . 3s 3 Prosječni iznosi e imaju dakle značenje kutnog skretanja vlaka. Osim toga, ako su oni poznati, može lako da se izračuna linearno odstupanje vlaka 4, jer dužina vlaka umnožena sa odgovarajućim prosječnim L odnosno . daje A. Izračunat ćemo dakle još i prosječne L i to od dnevnih minimuma deklinaeije dalje do pod večer. Na pr. za 15. VI. 1936. imamo izmedju 6h i 7h, dakle do 7h prosječni L = — "´ = 0,4 minute, izmedju 6h i 9h 0 + 0, 8 + 2, 8 + 6,9 2,37 minuta. Na taj se način za dane 15. i 16. VI. 1936. dobivaju poprečne promjene deklinaeije od 6h dalje, iskazane u tablici III. Točkaste krivulje u si. 2 predstavljaju vrijednosti iz tablice III. Nesmije da nas čudi. što te krivulje imaju maksimume upravo onda, kada sijeku deklinacionu krivulju odnosno, točnije, kada sijeku krivulje tekućih promjena 126 |