DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 56 <-- 56 --> PDF |
loške formacije, pronašao je fosil Amphimelauia Heckneri. Nakon smrti nadšumara Mihaljevića preuzeo je god. 1911. na zamolbu župana upravu šuma pl. općine Turopolje, što je potvrđeno jednoglasno izborom na skupštini P. 0. Turopolje. Na tom položaju mogao se istom ispoljiti njegov šumarski duh i mogao je razviti punu svoju djelatnost upravljajući sa 20.000 jutara Turopoljskog luga i 22 zemljišne zajednice (plem. sudčije). 1 nakon premještaja u Zagreb, koji je uslijedio 1917. godine, ostaje stalno upraviteljem tih šuma do 1924. god., a nakon penzionisanja izradio je za njih i gospodarsku osnovu. U Zagrebu je bio u svojstvu županijskog šumarskog nadzornika do 1919. god., zatim je preimenovan nadsavietnikom, pa 1920. god. opet nadzornikom VH1. čin. raz., pa zatim nadsavjetnikom 1. kategorije, dok nije stigao 1930. god. u V. grupu i preimenovan za savjetnika 1931. god. Radi slabog zdravlja stavljen je 1932. godine u starije mira. Za svoj zaslužni rad u državnoj službi odlikovan je 1922. god. Ordenom Sv. Save V. stepena, a 1932. god. Ordenom Jugoslovenske Krune V. stepena. Od službenih stručnih radova najopsežniji je i najpoznatiji Šumsko-odštetni cjenik, kojega je izradio 1924. god. za zagrebačku županiju, a 1930. god. za cijelu Savsku banovinu. Kao do´bar stručnjak i iskren drag saradivao je u Hrvatskom šumarskom društvu, te je god. 1918. bio i odbornikom. Pokojni Heckner pisao je mnogo rasprava u Šumarskom Listu. Nakon članka »Praksa mladih šumarskih tehničara« (»Šumarski List 1901.), u kojem kritizira nehaj starješina za ispravnu praksu i uzgoj šumarskog pomlatka, piše samo uredajne članke i rasprave, koje su često puta i vrlo opširne. Uređivanje šuma glavna je značajka njegovoga rada i njegovo glavno zanimanje. U zajednici sa svojim bratom napisao je veliku radnju »0 uređenju šuma i sastavku šumsko-gospodarstvenih osnova«, koja je izašla u Šum. Listu 1906. do 190JS. godine. U 1910. godini izašla je rasprava »Obilježenje gospodarstvenog ili unutarnjeg podjeljenja šuma«, a 1919. god. napisao je veliki članak »Šumsko-gospodarstveni program župne nadarbinc Kravarsko«. Pored toga izradio je po švicarskom uzoru praktične tablice za kubisanje i niz uređajnih »križaljaka. Na polju uređivanja šuma sačinio jc mnogo opisa šuma, gospodarskih programa i gospodarskih osnova, u kojem su poslu saradivali s njime i mnogi mladi kolege. Gospodarske osnove zemljišnih zajednica Dugoselo, Marija Bistrica, Markuševac, Desinec-Prhoč i dr. njegovo su djelo. Za zagrebačku goru izradio je prvu osnovu na principu preborne šume. Rad pokojnog Hecknera bio je plodan, a sigurno bi stvorio daleko više, da se nije kroz cijeli život trebao boriti sa poteškoćama, koje su postojale, a postoje i danas na štetu unapređenja šumarstva. Ipak ga nije ostavljala nada i volja za radom, jer je uvijek očekivao, da će doći bolje i ljepše vrijeme, kada će šumarstvo zauzeti onaj položaj u općem narodnom gospodarstvu, koji ga po važnosti i pripada. Teški i naporni rad, što ga je pokojni Heckner vršio za svoga života, skršio je njegovo zdravlje i smanjivao sve više radnu sposobnost, dok konačno nije pao u krevet i nakon 4 mjeseca podlegao. Oplakuje ga supruga i dvoje djece, a žale za njim mnogobrojni znanci i prijatelji, koji su ga volili kao iskrenog druga i štovali kao spremnog i sposobnog stručnjaka. Zemni ostaci pok. Hecknera prevezeni su u Bjelovar i sahranjeni uz učešće brojnih znanaca. Slava Josipu Heckneru! Laka mu bila hrvatska zemlja, u kojoj počiva, i neka mu bude trajna uspomena među nama. Ing. M. Gj. 174 |