DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Iz navedenoga izlazi, da kod Kr. direkcije šuma Vinkovci neće doći
do vacuuma na prihodima i da će direkcija moći pokrivati godišnje rashode:
1) ako ne nastupe kakve veće elementarne nepogode, 2) ako se
postojeće prezrele sastojine prebrzo ne posijeku t. j . ako se ne bude
sjeklo godišnje znatno više, no što iznose godišnji rashodi same direkcije
i 3) ako vrijednost drvnom materijalu ne bude pala ispod današnjih prosječnih
cijena.


Résumé.


Se basant sur le plan de ménage forestier, l´auteur calcule les revenus de la
Direction des forets de Vinkovci ayant se réaliser dans les trois périodes d´aménagement
a suivre. Il en conclut que ces revenus, en tous cas, seront supérieurs a des
dépenses et qu´un espace de »vaeuum« en aucun cas n´est pas a craindre.


SAOPĆENJA


AMERIKA U SVIJETLU STATISTIKE ŠUMA.


Drugi dio publikacije »Annuaire International de Statistique Forestiere« 1933-35
izišao je u nakladi međunarodnog agrikulturnog zavoda u Rimu pred kraj 1938. god.,
a obrađuje statistiku šuma za Ameriku (sjevernu, srednju i južnu). Prvi svezak bio
je ispunjen statistikom evropskih šuma i mi smo se s njime upoznali u »Šumarskom
listu« br. 10.—11. 1937. god. Osnov sadanjih statističkih podataka daju, kako se u
uvodu navodi, u glavnom službeni podaci, koji su međutim zadali dosta posla, dok su
se sredili prema zahtjevima poblikacija ovoga Zavoda odnosno prema raspodjeli prvog
dijela (statistike evropskih šuma i evropske trgovine drvetom). Taj posao bio je to
obimniji, što je trebalo mnoge engleske i američke mjere pretvarati u metrički sistem.
Radi toga su izneseni i koeficijenti pretvorbe, te nam i ova tablica koeficijenata dobro
dolazi u slučaju potrebe kod čitanja ostalih djela, a gdje je inače nema.


Površina svih šuma u Sjevernoj i Srednjoj Americi prikazana je sa
i „627,000.000 ha, a za Južnu Ameriku sa 1 „279,000.000 ha. Dakako da su to
manje više aproksimativni podaci, jer na pr. Argentina i Brazilija zaokružuju
ih na desetmilijune ha, ali budući da se radi o površini od blizu tri milijarde
ha, vidi se, da i ta točnost može zadovoljiti, dok ih. čovjek ne uspije uhvatiti
mrežom svoje premjerbe, gospodarskog razdjeljenja i t. d. — Relativna šumovitost
kreće se u Sjev. i Sred. Americi od 11,0% (Salvador) do 36,2% (Kanada), ali uzevši
one države s milijunskim površinama šuma (jer Salvador ima svega 375.000 ha šuma),
taj se ne spušta ispod 14,5% (Meksiko s 28,470.200 ha). Uzevši istu mjeru i za Južnu
Ameriku, procenat šumovitosti kreće se od 15,5% (Britanska Gijana s 3,600.000 ha) do
90,3% (Britanski Honduras s 2,073.000 ha), ali silazi i na 3,1% (Urugvaj s 585.910 ha).
Prosječno pak Južna Amerika ima veći postotak šumovitosti od Sjeverne i Srednje,
jer dok se kod prve ovaj kreće oko brojke 45, u potonjim jedva premašuje 30%. Površina
po stanovniku kreće se u Sjev. Americi od 0,07 ha (Portoriko) do 799,51 ha
(Aljaska), ali mjerodavnije su površine od 1,95 ha (USA) ´kao donja granica, a 29,70 lia
(Kanada) kao. gornja granica. Za iskorišćavanje pak, prema navodima ove publikacije,
treba računati kod istih država s 1,57 odnosno 18,97 ha po jednom stanovniku. U Juž.
Americi krajnje granice predstavljaju površinu od 0,29 ha (Urugvaj) do 226,71 ha
(Francuska Gijana), ali sa srednjom vrijednošću pristupačnih od oko 4,00 ha (Brazilija).


170




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Iz daljnjih općih iskaza trgovine drvetom vidimo, da je Amerika izvoznik drveta.
U ovom dijelu trgovina nije prikazana po masi, već ;po vrijednosti. Pored totalne vrijednosti
uvoza i izvoza za god. 1930.—1936. daden je i prikaz višaka izvoza i uvoza. Po
tome pregledu Sjeverna i Srednja Amerika (a zapravo samo Sjeverna) su izvoznički
kontinenti s viškom, koji se kreće od 156 (god. 1932.) do 420 (god. 1930.) milijuna zlatnih
franaka, a zemlje Južne Amerike su uvozničke s viškom uvoza, koji god. 1932.
ne premašuje vrijednost od 45 milijuna zl. franaka. Kako vidimo, obje odnosno sve tri
Amerike u cijelosti uzete su izvozničke zemlje, ali mnogo bolju sliku daje razdioba
na dvije zone, kako je gore navedeno, jer su im konačno i klimatski odnosi vrlo različiti
(ta Amerike se pružaju od sjevernog do južnog pola!).


Drugi dio obraduje šumovitost detaljnije po pojedinim državama. iaj je detalj
u stvari jači za Kanadu i USA, a donekle i za Meksiko-, dok je za Argentinu i Braziliju
dana manja diferencijacija, a za ostale manje države (koje međutim većinom premašuju
prostorom Jugoslaviju) zadovoljava se Godišnjak s razmjerno malim pregledima,


Radi obavještenja evo nekoliko podataka iz detalja za Kanadu i Udružene sjeveroameričke
države.


Kanad a je prikazana podacima iz 1935. i 1936. god. Sveukupno se pod šumom
nalazi 324,801.000 ha ili 36,2% cjelokupne površine, odnosno 29,7 ha po jednom stanovniku.
Istočni dijelovi su daleko šumovitiji od zapadnih tako, da se u prvima postotak
šumovitosti penje i na 70%, dok se u drugim oblastima spušta na svega 4%.
Međutim od gornjih površina kao »pristupačne i proizvodne« šume označena je površina
od 207,399.000 ha ili 23,1% cjelokupne površine. Od ove potonje otprilike je
polovica mladih, a polovica sposobnih za ikorišćenje. Po vrsti vlasništva od površine
207,399.000 ha otpada na privatni posjed 12,5%, na »javne« (državne) šume pod ugovorima
sječe 18,4%, a ostatak od 69,1% otpada na »neograničene« šume. Zavodi za
ispitivanja raspolažu s površinom od 61.615 ha, dok je za narodne parkove (zapravo
provincijalne i državne) odvojena površina od pr&ko 6,300´.O0O ha. Zanimive su brojke,
koje govore o jačini šumskih požara. U prosjeku od 1930.—1934. godišnje je pala žrtvom
požara površina od blizu 800.000 ha, ali ona pomalo pada na 600.000 ha u 1934. god.,
a na 350.000 ha u 1935. Od požara stradaju jednako branjevine, ugovorna područja i
predjeli sječe, kao i neograničene šume. Po vrsti drveća pretežu četinjače nad listačama,
a među potonjima na prvom mjestu stoje topole, pa breze. Godišnja unutrašnja
potrošnja u razdoblju od 1926.—1930. god. iznosila je 55 milijuna m3 prosječno godišnje,
a od 1929.—1933. god. 55,5 milijuna m3. Godišnja pak proizvodnja od 1931. do
1935. god. kretala se u godišnjem iznosu od prosječno 60 milijuna m3, dok je 1930.
iznosila 86 milijuna m3. Iza toga slijede iskazi proizvodnje drveta po sortimentima,
odnosno sječe po vrstama.


Udružene sjeveroameričke države prikazane su analognim podacima.
Šumovitost je USA manja nego Kanade i iznosi 32,3% ili 248,705.000 ha
odnosno po 1 stanovniku 1,95 ha. Šuma sposobnih za trgovačku eksploataciju ima
nešto preko 200 milijuna ha ili 26% cjelokupne površine, odnosno 1,57 ha po stanovniku.
U USA preteže privatni posjed, koji zauzima površinu od 160 milijuna ha, od
čega pak 109 milijuna ha pripada industrijskim poduzećima, a 51 milijun poljoprivredi
(farmerima). Daljnje tabele iznose podatke o sječi i preradi drveta.


Šume ostalih država prikazane su manje iscrpno od šuma Kanade i USA. No
ipak mogu izneseni podaci dati priličan pogled u stanje šumarstva, koliko nam je za
obične prilike potrebno.


Drugi (detaljni) dio prikaza je trgovina drvetom. Opseg prikaza analogan je
opsegu prikaza šuma t. j . sa najiscrpnijim podacima zastupane su iste zemlje. Razumljivo
je, da statistika izvoza i uvoza može biti daleko detaljnija i točnija nego stati


171




ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 54     <-- 54 -->        PDF

stika šuma, >pa je tako na ,pr. izvoz razvrstan #o vrsti drveta za svaku izvoznu zemlju..
Među ostalim možemo čitati, da je uvoznik kanadskih željezničkih pragova u god.
1931. bio i Egipat i to sa 176.000 komada.1 Najjača pak uvozna zemlja za Kanadu su
Udružene sjeveroamerićke države. Kao jak izvoznik drveta u USA do 1930. god. bila
je Rusija, ali od 1931. taj izvoz godimice pada bez obzira na to što se cjelokupan
uvoz od 1933. god. ovamo diže. USA je donekle, veli ova statistika, pretovarna stanica
kanadskog drveta, jer — usprkos jakog uvoza iz Kanade — USA izvozi na stotine
hiljada m3 rezanog drveta u države Južne Amerike (u prvom redu u Argentinu), pa
u Kinu i Japan, a od evropskih država u prvom redu u Nizozemsku i Belgiju.


To bi bio statistički dio ove publikacije, koji je nadopunjen s popisom vrsta
drveta Argentine i Meksika odnosno tumačem pojedinih trgovačkih ili narodnih naziva
s latinskim nazivom, te oznakom kraja, odakle drvo potječe.


U sadržaj ovih 200 stranica, koliko iznosi ovaj svezak godišnjaka, uložen je
velik trud sa strane izdavača, ali je i dan valjan putokaz u labirintu puteva današnjeg
gospodarstvenog života, koji je usko povezan s političkim zbivanjima, a često puta
i sa uzrokom mnogih čisto političkih poteza.


Ova se publikacija nalazi i u knjižnici hig. šum. udruženja.2


Ing. O. Piškorić.


1 Egipat se pojavljuje kao jači uvoznik želi. pragova naših (jugosl.) vrsta drvetagod
1935. i to sa 9.000 pragova, koji se iznos u 1936. god. diže na 12.5001 komada, a
u 1937. god. čak na 110.000 komada, od čega 90% otpada na pragove iz crnoborovine.
(»Statistika izvoza i uvoza proizvoda šumarstva za 1935.—1936. god.« u izdanju MŠR.
Beograd 1937. god., te »Statistika izvoza proizvoda šum. Krali. Jugoslavije 1937. god.«,
Beograd 1938.).


2 L´Institut International d´Agriculture (Rome — Villa Umberto 1) izdaje još ove
godišnjake:
J) Annuaire international de Statistique agricole,
2) Annuaire international de Législation agricole,
3) Comptabilité agricole: Recueil des Statistiques.
Mjesečno ipak izdaje Revue Internationale d´Agriculture (godišnja pretplata iznosi
125 lira). Sastavni dijelovi ove revije jesu:
1) Bulletin mensuel des Renseignements économiques et sociaux (godišnja pretplata
45 lira);
2) Bulletin mensuel de Statistique agricole et comerciale (godišnja pretplata
45 lira);
3) Bulletin mensuel des Renseignements techniques (godišnje 45 lira);
4) Moniteur international de la Protection des plantes (godišnja pretplata 40 lira)..


172