DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Ing. PETAR OSTOJIĆ (BEOGRAD): O POTRAJNOSTI PRIHODA DIREKCIJE ŠUMA VINKOVCI (SUR LA PERSISTANCE DES REVENUS DE LA DIRECTION DES FORETS DE VINKOVCI) Pod Vojnu krajinu potpadalo je svojedobno i područje, na kojem se danas prostiru šume Petrovaradinske, Brodske, Gradiške i Druge banske imovne općine kao i šume, s kojima danas upravlja Kr. direkcija šuma Vinkovci. Sve te šume za vrijeme Vojne krajine bile su svojina države. Ali u tim šumama imali su krajišnici na osnovu zakona od 3-11-1860 servitutno pravo na gradu, ogrev i pašu za svoje potrebe. To su pravo graničari dobili od bivše Austrije zbog vršenja stalne vojne dužnosti i krvavih borba, koje su vodili s Turcima braneći na taj način Austriju od najezde Turaka. Da bi se Austrija jednom za uvijek riješila te obaveze i da bi u svojim šumama mogla slobodno gospodariti, donijela je zakon od 8. jula 1871. o otkupu tih šumskih služnosti. Na osnovu propisa S 2 pomenutog zakona pitanje otkupa toga servitutnog prava likvidirano je na taj način, što je putem segregacije polovina šuma po vrijednosti na području Vojne krajine pripalo državi, a druga polovina Krajiškim općinama i krajišnicima. Segregacija tih šuma vršena je napose za svako područje bivših pukovnija. Na taj način nastale su s jedne strane šume imovnih općina, koje su dobile nazive tadanjih pukovnija, a s druge sirane državne, koje više nisu bile opterećene nikakvim servitutom. Imovnim općinama pripale su šume, koje su bile bliže selima, u većini slučajeva manji kompleksi, dok su državi pripali veći kompleksi, udaljeniji od sela. Segregacija je provedena u vremenu od 1872—1874 na današnjem području Kr. direkcije šuma Vinkovci i direkcija Petrovaradinske, Brodske, Gradiške i Druge banske imovne općine. Cijelim tim kompleksom šuma upravljao je svojedobno c. i kr. šumarski ured u Novoj Gradiški i Vinkovcima. Od god. 188,5. sa drž, šumama upravlja Kr. nadšumarski ured u Vinkovcima, koji je po oslobođenju pretvoren u Kr. direkciju šuma Vinkovci. Jedino u državnim šumama na području Kr. direkcije šuma Vinkovci još i dan danas imaju pravo služnosti na gradu i ogrev krajišnici gradova Zemun i Slav. Brod. To su pravo oni dobili na osnovu riješenja Franje Josipa I od 15-111-1877, dakle nakon provedene segregacije. Danas ima u tim gradovima oko 100 krajiških obitelji i njihova cjelokupna godišnja kompetencija iznosi 1.091 pr. mt. ogrijevnog i građevnog drveta. Ali kako te krajiške obitelji postepeno izumiru, jednog će se dana država riješiti i te obaveze, tako da će ove šume ostati bez ikakvog tereta. Ukupna površina Kr. direkcije šuma iznosi danas okruglo 67,653 ha (vidi tabelu 1). Direkcija je podijeljena na 8 šumskih uprava. Površine šumskih uprava kreću se između 5.923 i 7.993 ha. Najmanja je šumska uprava Morović, a najveća Lipovljani. 150 |