DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Trokratnoj kazni za djelo klasifikacije b 3 treba dati karakter kaznene presude, a naročito ograničavanja časnih prava. Ovo potonje bi naročito trebalo pogoditi stalne štetočine (inače ovlaštenike), jer će imati birati između sječe (krade) drveta i gubitka odnosno ograničavanja časnih prava. Tako se ne će onda dogoditi, da će šumski štetočinac kao općinski odbornik jadikovati ministarstvu šuma o devastaciji državnih šuma kao posljedice rada šumske uprave i direkcije šuma (naravski sve bez ikakvog oslonca), a da istodobno u roku od 2 godine ima 5 osuda za šumsku štetu. , Predlog o klasifikaciji djela i visini kazne treba da daje šumarski stručnjak i upravnom činovniku treba da je dozvoljeno ići samo na više, u koliko je odmjera minimalna. Kazne manje od vrijednosti 2 dana zatvora ili dvije nadnice (koja bi se trebala odrediti analogno kao kod odrade šumskih šteta) treba naplatiti u gotovu. Kazne veće od označenog minimuma mogle bi se naplatiti ili u cijelosti ili dijelom (ali nikako ispod 20%), a višak da se odradi ili odsjedi u zatvoru. Da se odradi, ako ima poslova i to ne samo u šumskom gospodarstvu u užem smislu nego i na svim javnim radovima, kao na putevima, školama, kanalizaciji i t. d. Trebalo bi nadalje skratiti odnosno modificirati administrativni postupak. Podnijete prijave sa strane zakletih čuvarskih organa treba da služe kao potpun dokaz učinjenog djela. Na osnovu prijave izdaje nadležna upravna vlast (sresko načelstvo) »kaznenu odredbu«, u kojoj će biti naznačeni elementi, na osnovu kojih je kažnjavanje vršeno, a zatim određena visina naknade štete i kazne. Tek po žalbama na ove kaznene odredbe treba određivati ročišta i suočenja prijavitelja (lugara), svjedoka i okrivljenoga. Time bi se skratio mnogo posao kod opće upravne vlasti, jer bi tek 10% kažnjenih tražilo ročište. Pasti će možda prigovor, da su predložene kazne preniske. Na pr. za 1 m3 crnoborovine iznosila bi minimalna kazna 10 dinara. Možda je to malen novčani iznos u apsolutnom pogledu, ali relativno on može predstavljati znatno opterećenje šumokradica, koji često smogne jedva toliko novaca, da si kupi soli u kuću. Redovno bi pak kazna iznosila 20 din., pa i ako to nije velik iznos, bit će zato lakše naplativ. I ljudi će ovu globu rade plaćati »da se zbog 20 dinara ne sramote«, pa će stvarni učiti kazne biti veći za osuđenog, a povoljniji za Fond za pošumljavanje, jer bi se ne samo relativno nego i stvarno više naplatilo. Jednako je i s naplatom štete. Koja korist na pr. državi, imovnoj općini i dr. šumovlasniku, da ima dosuđene milijunske svote, kada one u stvari s najmanje 80%´ predstavljaju dubiozna potraživanja! Résumé. Quelques propositions envisageant une réforme d´une partie des prescriptions: pénales de notre Loi forestiere. 149 |