DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 30 <-- 30 --> PDF |
´(na pr. za svoju domaću potrebu nije htio štetočinac čekati doznaku stabala ili prigodom doznake nije dobio baš povoljno stablo niti je drvo pokušavao da kupi); 3) da li je sječa izvršena u svrhu prodaje (bez obzira na motiv prodaje, jer za prodaju drvo nepovlasno siječe redovno onaj, koji ga može i prevesti, dakle materijalno bolje stojeći). c) S obzirom na šumu u najširem smislu t. j . da li je drvo posječeno u šumi kao gospodarskom objektu ili pak u šumi kao zaštitnom objektu. d) S obzirom na visinu štete. e) S obzirom na broj slučajeva u toku izvjesnog vremena (dakle da li se radi o slučajnom šumskom prestupniku ili o čovjeku, koji zalazi u šumu iz navike, obijesti ili sklonosti za šumske krađe i t. d.). Kod presuđivanja samog čina dva momenta treba zadovoljiti: pravednu naknadu štete šumovlasniku i davanje zadovoljštine radi učinjenog prestupa. Naknada štete izriče se u korist vlasnika šume i ona treba da predstavlja stvarnu vrijednost posječenog drveta bez obzira, s kojih je motiva drvo posječeno. Čemu priznavati dvostruku i trostuku vrijednost, kada je šumovlasnik prodajom ne bi dobio. Pa ni kod sjemenjaka nije to opravdano, jer redovno od jednog ili dva sjemenjaka ne ovisi pošumljavanje. Za posječena stabla bez komercijalne upotrebivosti dotičnog stabla (dakle za podmladak) treba naplatiti troškovnu vrijednost dotične vrsti, pa je u istoj uključen i način podizanja šume (prirodnim putem i vještačkim). Vlasniku šume treba naknaditi i troškove administracije oko naknade štete s rizikom pravovremene naplate i naplate uopće, a u slučaju pod toč. a) ,4 i troškove pošumljavanja. Naknada štete utvrđuje se po cjenovnicima, koje određuje upravna vlast (danas Kr. banske uprave), a troškove administrativnog postupka, rizika pravovremene naplate štete, te naplate uopće treba određivati proporcionalno visini štete i to tako da do visine štete od 100 dinara ovi troškovi iznose 5 din., a preko tog iznosa 5%. Troškove pošumljavanja treba zaračunavati prema stvarnoj ocjeni i potrebi (na pr. da li će se prirodno pošumiti ili je potrebna sjetva dot. sadnja sa ili bez ograđivanja branjevine i t. d.). Kod odmjere visine kazne treba da dođu u obzir svi momenti označeni pod a) i b) i izvode se iz temeljne kazne. Temeljna i minimalna kazna bila bi zadovoljajuća u iznosu od 10 dinara i trebala bi se primjenjivati prema činjeničnom stanju ovako: A) Kvalifikacija djela: B) Visina kazne (umnožak temeljne): I. a 1--2) b 1 jednostruka; 11. a 3--4) b 1 dvostruka; III. a 1--2) b 2 dvostruka; IV. a 3--4) b 2 trostruka; V. a 1--2) b 3 šesterostruka; VI. a 3--4) b 3 deseterostruka; /II. a 1--4 te b 1—3) c 2 dvostruki iznos kazne pod I.—VI.; VIII. kazne pod I.—VII. vrijede za štete do 500 dinara, a preko ovoga iznosa opet se udvostručuju; IX. Kazne pod I.—VIII. u ponovljenom slučaju udvostručuju se. 148 |