DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Ne postoji naglo bogaćenje. Bogatstvo u glavnom ne može da bude produkt jedne generacije. Posljednja ekonomska (specijalno agrarna) kriza otkrila je u stanovništvu poljoprivrednih reona vrlo lijepih osebina. Usredsređeno u sebi, u svoje vlastite snage, ono ne traži ni! pod najtežim okolnostima pomoć sa strane, a prosjačenje je nešto, što je ispod ljudskog dostojanstva. Ali zato ipak postoji smisao za međusobnu pomoć i solidarnost. Kulturni zahtjevi ovih krajeva rastu u nesrazmjeru spram ekonomskih mogućnosti njihovog zadovoljenja i tu se osjeća stalan pritisak pretička poljoprivredne radne snage na gradska zanimanja. Industrijalizacija bi za ove krajeve značila veliko odterećenje poljoprivrednog suviška njezine radne snage. Lako je zaključiti da bi urbanizacija tekla paralelno sa industrijalizacijom, jer je ovaj elemenat psihološki sposoban za stvaranje građanskog staleža. Ograničeno radno vrijeme i veća zarada u industriji, ljepši i udobniji život na gradu privući će mnoge zemljoradnike i skloniti! ih, da napuste agrikulturu, koja traži daleko veći intenzitet rada, neograničenog i neuokvirenog u zakonom određeni broj radnih sati. I baš taj momenat od odlučne je važnosti za prelaženje poljoprivrednog radništva u gradska zanimanja. b) Nasuprot poljoprivrednom pučanstvu pitomih i kulturnih agrarnih reona stoji drugi dio našeg pučanstva, koje je zaposjelo brdske krajeve nesposobne za agrikulturu i čija se privredna djelatnost u historiji, a velikim dijelom i danas osniva na stočarstvu. S t o č a r e n j e je privredna djelatnost vrlo ekstenzivna s obzirom na ljudski rad i kroz stoljeća formirala je mentalitet ovih krajeva različito od mentaliteta agrarnih reona. U potrazi za dobrim pašnjacima pučanstvo ovih kraljeva bilo je dugo vremena mobilno i stvaranje većih ili manjih organizovanih cjelina javlja se dosta kasno. Naviknuti na obilje vremena, ovi naši stočari ne odlikuju se naročitim smislom za sistematski rad. Prirodno zatvoreni u sklopu svojih neprohodnih brda obraslih do nedavna gustom prašumom, oni su ostali daleko od evropskih kulturnih utjecaja i postojeća kultura ovdje ima značaj autohtone manifestacije. Poradi toga su i tradicije i konzervativnost u ovim krajevima od posebnog značenja. Rad se toliko ne cijeni, a zarada prošnjom (na štapu) isto je tako časna kao i radom (T o m a š i ć). U nekim krajevima bogatstvo kuće procjenjuje se prema broju prosjaka koji idu u prošnju u svijet. Radi prirodne zatvorenosti kulturne potrebe ovdje su se jako sporo umnažale, tako da nije moglo biti ni govora »o uvođenju savršenijih tehničkih sredstava proizvodnje, tako da u ovim krajevima nije bilo moguće ni potpuno iskorištenje same fizičke sredine (ruralizam), a kamo li da se sama sredina prilagodi umnoženim potrebama čovjeka (industrijalizam) « (T o m a š i ć). Obilje vremena, što ga pruža stočarski način života i veoma malena potreba rada privlačit će uvijek čovjeka ovih naših krajeva iz industrije u patrijarhalni život sela. Ovdje će se dakle odigravati baš obratni proces nego u agrarnim krajevima, gdje će ljudi pod pritiskom napornog rada ići lako u industriju. 144 |