DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Agrarne zemlje moraju požuriti sa industrijalizacijom pod imperativom nesigurnih internacionalnih odnosa, ako ne žele da postanu direktno ili indirektno kolonijama. Ovo mogu da postanu na dva načina: ili da budu pobijeđene u nekom ratu i da izgube nacionalnu samostalnost i slobodu ili da stvore gospodarski blok sa kojom industrijskom zemljom, u kojem će slučaju agrarno stanovništvo niskog životnog standarda plaćati viši standard industrijskog pučanstva, dakle bit će u stvari sistematski porobljavano. Ekonomski blok teoretski sa stanovišta međunarodne pravednosti i jednakosti bio bi vrlo koristan za obje zemlje, ali uočimo li agresivnost i međusobnu netoleranciju kapitalizma, takav blok doveo bi agrarnu zemlju u položaj kolonije. Jugoslavija je agrarna zemlja te se problem industrijalizacije za nju javlja ne samo kao pitanje stvaranja ekonomske ravnoteže, nego i kao pitanje njezine slobodne egzistencije u budućnosti. Poljoprivredni reoni Dunavskog bazena mogu da postanu razlogom za internacionalnu konflagraciju baš isto tako kao i obilje industrijskih sirovina na terenu Balkanskog poluostrva. Zapadne industrijalizacije sa malenim i nedostatnim agrarom neosporno imaju zahtjeve na agrarne reone u cilju stvaranja unutarnje ekonomske ravnoteže, a te svoje zahtjeve mogu da ostvare u dva pravca: teritorijalnim proširenjem u agrarne reone Sovjetske Unije ili proširenjem u Dunavski agrarni bazen. U kojem će smjeru to proširenje ići, ne može se danas još određeno reći, ali po općem zakonu kretanja može se naslutiti, da će ono poći u smjeru najmanjeg otpora, dakle u Dunavski bazen, tim više što bi zahvatom u ove reone bio riješen i problem ishrane i dobivanja industrijskih sirovina sa Balkana. Industrijalizacijom ovih krajeva stvorila bi se ekonomska ravnoteža i iskorišćavanje još neiskorištenih sirovina i zapadne industrijalizacije, u koliko i ne bi ostale sasvim nezainteresovane za ova područja, ustručavale bi se da upotrijebe silu za svoj ekonomski prodor, jer bi ju tu čekao dobar i jak odbojni zid uravnoteženih i tehnički spremnih država. U tom i samo u tom slučaju mogli bi se stvoriti ekonomski blokovi jednakopravnih.stranaka za zajedničku i uzajamnu korist. Pustimo li po strani značenje industrijalizacije naše zemlje u međunarodnim relacijama, industrijalizacija će utjecati i na promjenu unutarnje ekonomske strukture i na formiranje novih društvenih i političkih odnosa. Imamo li! u vidu posljedice industrijalizacije t. j . razvoj urbanizacije, uraznoličavanje zanimanja, zaposlivanje suviška poljoprivredne radne snage, industrijske profite, poduzetničku dobit i t. d. i: konačno stvaranje jednog jakog unutarnjeg konzuma za agrarne proizvode, onda je jasno, od kolikoga je značenja industrijalizacija za agrarne zemlje. Stanje jugoslavenskog agrara vrlo je nepovoljno s obzirom na veliki procenat pučanstva uposlenog u poljoprivredi. Broj ljudi uposlenih u agraru veći je od broja uposlenih u agraru u drugim zemljama. Prema Jaszi-u dolazi na: 100 ha ziratne zemlje 120 ljudi100 ha » » 97 » 100 ha » » 72 » 100 ha » » 64 » u Jugoslaviji » Rumuniji » Madžarskoj » Austriji 138 |