DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1939 str. 18 <-- 18 --> PDF |
toj prekretnici! će šume, kao izvor industrijskih sirovina, imati značajnu ulogu industrijskog katalizatora. Ovaj članak (kao fragmenat opsežnije radnje) upozoruje samo na izvjesne momente, koji su odlučni za ekonomsku politiku, a također i za šumsku privrednu politiku, koja je sastavni dio državne ekonomske politike. 1. O nužnosti industrijalizacije. Svjetska ekonomska neuravnoteženost posljednjeg decenija postavila je mnoga nova pitanja u ekonomijama pojedinih nacija, ali isto tako i u odnosima međunarodnog gospodarstva. Internacionalna gospodarska saradnja je pomjerena i ugrožena. Kao spasonosna ideja javlja se tendencija k a u t a r k i j i** t. j . tendencija stvaranja zatvorenih gospodarskih ćelija neovisnih jedne od druge i smanjenja međunarodne zamjene dobara na minimum. Autarkična nacionalna gospodarstva ostvarit će samo one zemlje, koje imaju za to uslove, a to su zemlje takozvane ekonomske ravnoteže i agrarne zemlje uz pospješenje svoje industrijalizacije. Prejako industrijalizovane zemlje (Njemačka, Belgija, Engleska, Čehoslovačka i t. d.) ne mogu stvoriti autarkično stanje svojim vlastitim ekonomskim snagama, a kako i one teže da to stanje stvore, to je moguće jedino zauzimanjem tuđih agrarnih reona ratom ili stvaranjem ekonomskih blokova sa agrarnim zemljama. Industrijske zemlje mnogo su ovisne od svojih agrarnih susjeda, koji se javljaju kao producenti i izvoznici agrarnih produkata i jeftine sirovine, a u isto vrijeme i kao konzumenti! skupih fabričkih finalija. Poremećenje prijateljskih odnosa između industrijskih zemalja i njihovih neindustrijskih susjeda izaziva teške ekonomske posljedice: zastoj industrije, povećanje nezaposlenosti i glad. Agrarne zemlje sa malenom industrijom, nerazvijenom urbanizacijom ovisne su od prirodnih (ćudljivih i nesigurnih) faktora, na koje čovjek u glavnom ne može uplivisati (slabe godine, suša, mraz, poplave i t. d.). I u tim zemljama pojava gladi je regularitet. Stalne rezerve hrane ne mogu se stvarati u dobrim godinama. Suvišci se prodaju i izvoze, jer se nedostatak kapitala u zemlji stalno osjeća. Sa malenim procentom gradskog i nepoljoprivrednog pučanstva, ove zemlje ne mogu da stvore unutarnji konzum, pa se izvezeni produkti na internacionalnom tržištu prodavaju često po cijenama ispod svjetskog pariteta. Radi nedostatka kapitala izvoz sirovine je velik, ali i konzum industrijskih finalija i luksuznih predmeta poradi razvijenih potreba gradskog pučanstva ne zaostaje za konzumom zapadnih urbanizacija i tako iz godine u godinu rastu deficiti agrarnih ekonomija u vidu zajmova na strani. Dakle postoji nerazmjer između kulturnih potreba i mogućnosti njihova namirenja. ** Autarkija je pojam za izvjesni društveni organizam, koji konzumira ono što producira, respektive producira samo za namirenje vlastitih potreba. Autarkija u našem jeziku ima značenje samodostatnosti. U našoj ekonomskoj istoriji toile su autarkične seoske zadruge sve do prodora kapitalizma u seoska gospodarstva. 136 |