DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Brzina rastvorbe lišća pojedinih vrsta drveća.


A. Ëbermaye r navada da se kod istih stojbinskih prilika pokrov
tla od lišća (sušanj)10 uglavnom brže rastvara nego pokrov od
iglica (četinjak). Prema opažanjima u bavarskim šumama rastvori se
sušanj ponajviše u roku od 2—3 god. (na nekim stojbinama u roku od
4—5 god.), a četinjak ponajviše u roku od 3—4 god. (na pojedinim stojbinama
u roku od 5—8 god.).
0 trajanju rastvorbe šušnja i četinjka navodi Ebermaye r
slijedeće podatke:


a) Brže trunu svi nježni i sočni dijelovi biljaka, a polaganije trunu
suši, tvrdi i drvenkasti dijelovi. Tako, na pr., brže trune zeleno lišće
nego obamrlo i osušeno; brže trunu nježne ar i šev e iglice i mahovi
nego smrekove (smrčeve) i borove iglice.


b) Lišće (i ostali dijelovi biljaka) bogatije na dušiku trune brže
nego lišće siromašnije na dušiku.


c) Iglice (lišće i ostali dijelovi biljaka) koje imaju u sebi više smole
trunu polaganije nego iglice (lišće) bez smole ili s manje smole. Zato
polaganije trunu borove, smrekove i jelove iglice nego sušanj
od lišćara.


d) Lišće (i ostali dijelovi biljaka) koje u sebi ima tanina treba za
trulenje mnogo kisika. Nalazi li se lišće na mjestima s povoljnim pristupom
(promajom) zraka i na toplijim položajima, trune ono znatno brže
nego na mjestima gdje zrak nema dovoljno pristupa i na hladnijim položajima.


e) Lišće (i ostali dijelovi biljaka) koje u sebi sadrži više vapna i
kalija trune pod istim prilikama brže nego lišće koje ima u sebi malo
vapnenih i kalijevih soli.


f) Lišće (i ostali dijelovi biljaka) koje sadrži više kremenih spojeva
trune polaganije nego lišće s manje takvih spojeva. Zato i trune lišće
stabala uzraslih na silikatnim tlima sporije nego lišće stabala uzraslih na
tlu bogatom na vapnu. Radi toga i trunu brže borov e iglice, koje su
siromašne na kremenoj kiselini, od srarekovil i (smrčevih) iglica,
koje su bogatije na kremenoj kiselini.


B. Od Ramanna " potječu o brzini rastvorbe šušnja i četinjka
ovi podaci´:
Hrastovo i jasenovo lišće trune brže nego bukovo i
grabovo. Borove iglice su dugačke, leže dosta rahlo, za vodu su
dosta propusne i trunu dosta brzo. Borovčcv e iglice su mekane,
leže nagusto i na suhim mjestima trunu polagano. Radi toga sakupe se
često debele ii manje povoljne naslage ovih iglica. Miješan pokrov od
lišća i iglica rastvara se vrlo povoljno.


C. U knjizi Qayer-Mayr: 1 2 Die Forstbenutzung nalaze se podaci;
da lišće brže trune nego iglice. Brzo trune lišće graba , jasen a
i 1 il p e, dok se bukovo, hrastovo i brezovo lišće rastvara
10 Cesto se samo pokrov šumskog tla od lišća naziva sušanj , a pokrov ođ
iglica naziva se četinjak.


11 R a mann : Bodenkunde II izd., Berlin 1905, str. 344.


12 Qayer-Mayr : Die Forstbenutzung, Berlin 1909, str. 579.


62