DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Kod nadmorske visine od 133 m . . . . 3.414 m
» » » » 324 » . . . . 2.112 »
» » » » 500 » . . . . 1.843 »
» » » » 685 » . . . . 1.500 »
» » » » 1043 » . . . . 1.083 »
» » » » 1043 » . . . . 910 »


Poprečna produkcija šušnja na 1 ha u čistim do skoro čistim bukovim
sastojinama iznosi prema navedenim Ebermaverovi m pokusima,
i to u zračio-suhom stanju:


a) godišnja produkcija ca 4.100 kg


b) trogodišnja množina » 8.160 »


c) šestgodišnja množina » 8.470 »


d) mnogogodišnja množina » 10.400 »


Godišnja produkcija šušnja u jednoj 54-god. hrastovoj sastojim
s malo primiješanih bukava iznosila je ca 3.840 kg, a u jednoj 65-god.
mješovitoj sastojini hrasta i bukve ca 3.269 kg.


U četinjavim šumama nađe se pokrov tla od čistih iglica samo u
posve sklopljenim mladim sastojinama, gdje do tla dopire malo svijetla.
Poslije prvih proreda (u 30 do 40-god. sastojinama) počimlju se na tlu
javljati mahovi. Pokrov od mahova postaje u starijim sastojinama sve
deblji. Mahova ima vise u vlažnijim nego u sušim predjelima i šumama.
Zato se i pojavljuje deblji pokrov od mahova u šumama jelovim i smrekovim
nego u svjetlijim i sušim sastojinama bora il ariša. Poslije sabiranja
stelje prođe obično nekoliko godina dok tlo opet pokrije mahovina.
Prema iskustvu u bavarskim šumama potrebno je za to na boljim tlima
i na sjevernim i istočnim položajima 5—6 godina, na lošijem tlu i na sušim
položajima i do 10 godina, a ponegdje i još više vremena.


Prema spomenutim Ebermaverovim podacima iznosi u
dobro sklopljenim i odrasli m crnogoričnim sastojinama pokrov od
iglica prosječno na 1 ha:


smreka obični bor
a) množina godišnjeg otpada iglica 3.537 kg 3.706 kg8
b) trogodišnja zaliha iglica 7.591 » 8.987 »
c) šestogodišnja zaliha iglica i mahova9 . 9.390 » 13.729 »
d) mnogodišnja zaliha iglica i mahova 3.857 » 18.279 »


3. K. G a y e r je po množini produkcije šušnja odnosno četinjka
sastavio za sastojine raznih vrsta drveća (ne za samostojeća stabla; u
eetinjarima bez mahova) slijedeći redoslijed (od veće prema manjoj
produkciji): , ,
bukva,
javor, lipa, pitomi kesten, lijeska,
grab, joha, crni bor,
brijest, hrast, crna topola,
ariš, bor,
jela, smreka,
jasen,
breza, trepetljika.


s Prema Ebermayer u iznosi godišnji otpad iglica u 25 do 50-god. borovim
sastojinama po 1 ha 3.397 kg, u 50 do 75-god. sastojinama 3.491 kg.
9 Kod 6-godišnjeg turnusa sabiranja stelje ima na površini i nešto mahova.


61