DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Međutim na mjestima niskih temperatura i slabe prozfake lako se i na takvim tlima stvara suhi treset. Osim navedenih staniških faktora djeluju različno na rastvorbu šušnja i vrst e drveća . Sušanj raznih vrsta drveća istog staništa različit je ü obzirom na množinu njegove godišnje produkcije i obzirom na njegov sastav. Postoje u tom pogledu razlike i u Ušću pojedine vrste drveća. Pri tom dolazi do izražaja starost drveća, kvaliteta staništa i dr. U vezi s pitanjem rastvorbe listinca postoje u literaturi različiti podaci. Oni! su, međutim, često međusobno i oprečni, što je očiti znak da je to pitanje vrlo komplicirano i radi toga nije još ni do danas posve istraženo. Ovdje ćemo navesti rezultate takovih istraživanja — uglavnom prema podacima prof. K. Qayera6 i prof. dr. E b e r m a y e r a7 iz bavarske Stanice za šumska istraživanja — u pogledu množine godišnje produkcije lišća u normalno sklopljenim sastojinama glavnih vrsta drveća: 1. Upliv dobi sastojina na množinu lišća. Obično je množina godišnje produkcije lišća u sastojinama gotovo svih vrsta drveća najveća u dobi letvenjaka. Sastojine su u to doba potpuno sklopljene, a krošnje — osobito kod dobro obavljenih proreda — lijepo razvijene. Kod vrsta drveća kod kojih sklop krošanja ostaje gust i potpun do odraslosti sastojine (vrste drveća gustih krošanja), kao što su bukva, smreka ü jela, ostaje množina godišnje produkcije lišća na jedinici površine gotovo nepromijenjena do odraslosti sastojine. Međutim množina šušnja sakupljenog kroz nekoliko godina u starijim ovakvim sastoiinama manja je nego u mlađim sastojinama, jer je u starijim sastojinama radi! većeg odmaka krošanja od tla jača promaja zraka, veći je pristup svijetla i topline do tla, a prema tome je ii brža rastvorba šušnja nego u mladim sastojinama. U sastojinama koje čine vrste drveća rjeđih krošanja (svijetlo zabtijevajuće vrste) naravna je proreda brza, a što ovakve sastojine postaju starije, postaje sklop njihovih krošanja sve rjeđi. Radi toga u njima je godišnja produkcija lišća manja nego u sličnim sastojinama od vrsta koje podnose zasjenu. Te razlike postaju sve veće sa starenjem ovakovih sastojina. Međutim ovo pravilo gubi donekle vrijednost kod upoređenja raznih vrsta drveća (osobito kod četinjara) koji imaju različito velike iglice ili lišće (smreka, bor) ili ostaju na stablu različiti niz godina. 2. Na produkciju šušnja ne odlučuje množina lišća samo po njegovom broju, nego i po njegovoj veličini. I kod iste vrste drveća nije lišće na svim staništima jednako veliko. Na razvitak lišća utječe bonitet tla, toplina, svjetlo, a i slučajna množina rezervnih tvari u stablu. Na boljim tlima je lišće veće. a na lošijim manje. Na tlu istog boniteta lišće je bolje razvijeno u toplijim nizinskim predjelima nego u hladnijim i! višim predjelima. Prema Ebermaver u u Bavarskoj površina 1000 kom. bukova svježeg zelenog lišća iznosi: 6 Kar l Gayer : Die Forstbenutzung, Aschaffenburg 1873, str. 417 do 422. 7 Dr. R. Ebermayer : Die gesammte Lehre der Waldstreu, Berlin 1876, str. 34—60. 60 |