DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Međutim na mjestima niskih temperatura i slabe prozfake lako se i na
takvim tlima stvara suhi treset.


Osim navedenih staniških faktora djeluju različno na rastvorbu
šušnja i vrst e drveća . Sušanj raznih vrsta drveća istog staništa
različit je ü obzirom na množinu njegove godišnje produkcije i obzirom
na njegov sastav. Postoje u tom pogledu razlike i u Ušću pojedine vrste
drveća. Pri tom dolazi do izražaja starost drveća, kvaliteta staništa i dr.


U vezi s pitanjem rastvorbe listinca postoje u literaturi različiti
podaci. Oni! su, međutim, često međusobno i oprečni, što je očiti znak
da je to pitanje vrlo komplicirano i radi toga nije još ni do danas posve
istraženo.


Ovdje ćemo navesti rezultate takovih istraživanja — uglavnom
prema podacima prof. K. Qayera6 i prof. dr. E b e r m a y e r a7 iz bavarske
Stanice za šumska istraživanja — u pogledu množine godišnje
produkcije lišća u normalno sklopljenim sastojinama glavnih vrsta
drveća:


1. Upliv dobi sastojina na množinu lišća. Obično je
množina godišnje produkcije lišća u sastojinama gotovo svih vrsta drveća
najveća u dobi letvenjaka. Sastojine su u to doba potpuno sklopljene,
a krošnje — osobito kod dobro obavljenih proreda — lijepo
razvijene. Kod vrsta drveća kod kojih sklop krošanja ostaje gust i potpun
do odraslosti sastojine (vrste drveća gustih krošanja), kao što su
bukva, smreka ü jela, ostaje množina godišnje produkcije lišća na jedinici
površine gotovo nepromijenjena do odraslosti sastojine. Međutim množina
šušnja sakupljenog kroz nekoliko godina u starijim ovakvim sastoiinama
manja je nego u mlađim sastojinama, jer je u starijim sastojinama
radi! većeg odmaka krošanja od tla jača promaja zraka, veći je pristup
svijetla i topline do tla, a prema tome je ii brža rastvorba šušnja nego
u mladim sastojinama.
U sastojinama koje čine vrste drveća rjeđih krošanja (svijetlo zabtijevajuće
vrste) naravna je proreda brza, a što ovakve sastojine postaju
starije, postaje sklop njihovih krošanja sve rjeđi. Radi toga u njima
je godišnja produkcija lišća manja nego u sličnim sastojinama od vrsta
koje podnose zasjenu. Te razlike postaju sve veće sa starenjem ovakovih
sastojina. Međutim ovo pravilo gubi donekle vrijednost kod upoređenja
raznih vrsta drveća (osobito kod četinjara) koji imaju različito
velike iglice ili lišće (smreka, bor) ili ostaju na stablu različiti niz godina.


2. Na produkciju šušnja ne odlučuje množina lišća samo po njegovom
broju, nego i po njegovoj veličini. I kod iste vrste drveća
nije lišće na svim staništima jednako veliko. Na razvitak lišća utječe bonitet
tla, toplina, svjetlo, a i slučajna množina rezervnih tvari u stablu.
Na boljim tlima je lišće veće. a na lošijim manje. Na tlu istog boniteta
lišće je bolje razvijeno u toplijim nizinskim predjelima nego u hladnijim
i! višim predjelima. Prema Ebermaver u u Bavarskoj površina 1000
kom. bukova svježeg zelenog lišća iznosi:
6 Kar l Gayer : Die Forstbenutzung, Aschaffenburg 1873, str. 417 do 422.


7


Dr. R. Ebermayer : Die gesammte Lehre der Waldstreu, Berlin 1876,
str. 34—60.


60