DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 58 <-- 58 --> PDF |
.. mirovinu uslijedile, koje bi država bila dužna mirovinskoj zakladi naknaditi ev. i onaj iznos, za koji je glavnica zaklade relacijom 4 : 1 snižena, ikoju bi razliku imala savska banovina naknaditi. Na temelju gornjeg stvorenog stanja i jasnog obrazloženja, umoljava se Ministarstvo šuma i rudnika osigurati ovako izračunate iznose u svom budžetu i budžetu savske banovine i time učiniti blagajnu mirovinske zaklade činovnika imovnih općina aktivnom tim više, što imade danas umirovljenih činovnika imovnih općina, koji su već od god. 1881. zakonom propisane doprinose uplatili, kao i imovne općine, a i danas jošte plaćaju, a pošto su ukazom imenovani i umirovljeni nakon punih godina aktivne službe, to je n e m o g u ć e i p o m i s 1 i t i, da će ti činovnici (udove) ostati u svojoj starosti bez penzije i biti stavljeni na ulicu, što neće i nemože ni jedna vlast dozvoliti danas, kad već svaki radnik i privatni namještenik ima osiguranu eksistenciju pod starost. Goruće je pitanje i skrajnje je vrijeme da se donese Uredba za sanaciju imovnih općina takova, koja će sanirati i mirovinsku zakladu činovnika imovnih općina i time oteretiti imovne općine. Umoljava se to šumarsko udruženje, da uz svoje obrazloženje ovu predstavku predloži gosp. Ministru šuma i rudnika na uvaženje u vezi sa donošenjem uredbe o sanaciji imovnih općina, na koju je ovlašten opetovano po narodnoj skupštini. — Zagreb, 12. siječnja 1939. — Slapničar E., šum. nadsavjetnik u p.« Ing. V j . Radošević : Koliko mi je poznato, jedan dio udovica iza bivših činovnika i namještenika dobiva i danas jedan dio ličnih dodataka iz te zaklade. Međutim da se i postupi po prijedlogu g. Slapničara, ne bi se time ni izdaleka podmirile tražbine penzionera ili udova i siročadi iza bivših činovnika i namještenika. Zaključuje se: da tajnik saopći gosp. Slapničaru primjetbu g. Radoševića, pa da eventualne nadopune ili objašnjenja g. Slapničara upotrijebi pri sastavu popratnog pisma, a inače se predstavka g. Slapničara imade s preporukom J. Š. U. dostaviti g. Ministru šuma i rudnika na uvaženje! 3.) — Prijedlozi Ing. Oskara Piškorića o riješavanju pitanja neuposlenih šumarskih inžinjera. — Dopisom od 19. XII. 1938. dostavio je g. Piškorić uz obrazloženje ove prijedloge po tom pitanju: 1.) Spriječavanje apsolutne ili relativne hiperprodukcije obavještavanjem đaka srednjih škola i njihovih roditelja o uslovima studija šumarstva i karakteristikama šumarske djelatnosti, u vezi s time o potrebi fizičkih i duševnih sposobnosti, te napokon o mogućnostima namještenja i zaposlenja. — 2.) Svršeni šumarski inžinjeri mogli bi se zaposliti kao pomoćne sile u svojstvu volontera kod šumskih uprava, gdje je velik posao, a nema osoblja, pa mnogo posla mora da vrši čuvarsko osoblje (ne vršeći tada čuvanja) ili se posao ostavlja i nesvršen. — 3.) Šumarski inžinjeri bi trebali da kupuju oblovinu za pilane Min. saobraćaja, a ne nestručna lica. Predsjednik ing. M. Lenarčić: O apsolutnoj hiperprodukciji je teško govoriti danas, kad u državi imade toliko šumskih uprava s preogromnim prostorima. Relativnoj hiperprodukciji mogu biti razni razlozi, pa ćemo te proučavati i ukazivati, kako da se odstrane. Ne izgleda oportuno da mi strašimo srednjoškolce pred studijem šumarstva. U našim nastojanjima i predstavkama u korist uposlenja šum. inžinjera poslužit ćemo se i argumentima g. Piškorića. (Usvaja se!). 4.) — Prijedlog ing. Oskara Piškorića, da se traži upotreba dijela čistog prihoda drž. klasne lutrije u svrhu šumarstva. — Obrazloženje: Šume su važne i za poljoprivredu i na relativnom šumskom tlu te ih treba u obliku zaštitnih pojaseva podizati kao trajnu melioraciju polja. Sušenje krumpira smatraju posljedicom nestajanja šume. U brdskim pasivnim krajevima i na kršu treba producirati stočnu hranu smišljenom krosom lišća i silosiranjem, podizati burobrane i t. d. 112 |