DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 54 <-- 54 --> PDF |
razreda gimnazije, Koprivnica; Kovač Vladimir, stud. tehnike, Zagreb; Stivičević Nikola, uč. HL razr. gimnazije, Zagreb; Stipac Dragutin, student šumarstva, Zagreb; c.) Rezerviše se Din. 3.000.— do naredne odborske sjednice, do koje se imadu pribaviti potrebiti podaci o molitelju potpore za stručno usavršavanje na strani, i to: da li je predmet usavršavanja važan i aktuelan za naše šumarstvo; da li će molitelj moći s namjenjenom mu potporom i svojim raspoloživim sredstvima polučiti svrhu svojih studija. 8. — Gosp. Aleksandar M. Živanović, učitelj u Medvedji, bio je kao učitelj u Berovu i sekretar sreskog odbora za pošumljavanje odlikovan pohvalnim priznanjem J. Š. U. za uspješan rad oko pošumljavanja. Potaknut, kako veli u pismu, tim priznanjem nastavio je rad te obrađujući školski vrt s učenicima osnovne škole omogućio je u to vrijeme proizvodnju 50—80.000 sadnica (crni bor i bagrem) godišnje. Poticao je na sličan rad učiteljstvo u okolici i nastojao, da dobiju sve škole zemljište za školske rasadnike. Spremio je osim toga i jednu oveću raspravu: »Školska gradina i njen pedagoško-privredni značaj« na 37 gusto tipkanih stranica. Tu je raspravu dostavio Udruženju u svrhu pregleda i eventualne nadopune sa stručne strane te u svrhu podjele pripomoći za štampanje. Na upit Upravnog odbora izvješćuje tajnik ing. Ante Premužić o toj raspravi: 1.) Olavna misao tog sastavka vrlo je dobra, a jer je podkrijepljena dokazima iz uspješnog iskustva, ona je i spasonosna. U svakom školskom vrtu da se gaji veći broj gredica šumskih sadnica iz sjemena. Izvjestan broj učenika (»moba«) obrađuje pojedinu gredicu (leju) i natječe se za što bolji uspjeh, a učitelj obrađuje sve dijelove nastavnog programa u vezi sa prirodom uopće i biljem napose vani i u rasadniku. Odgojene sadnice upotrebljavaju se za pošumljavanje u okolici, što će izvoditi poglavito učenički roditelji i seljani, a dijelom i sami učenici. 2.) Rasprava je pisana programatsko-pedagoški i stručno, pa ne bi bila podesna za neposrednu propagandu među seljaštvom, kad bi ju dalo u tu svrhu odštampati J. Š. U. Kao pedagoško-stručna rasprava, koja obuhvaća i sve ostale dijelove školskog rasadnika (povrće, voće, cvijeće, pčelinjak), pa ocjenu postojećih udžbenika i nastavnog programa uopće sa stanovišta »vaspitnog preimućstva rada u prirodi« ne bi bila bez prerade prikladna za štampanje ni u Šumarskom Listu. 3.) Najbolje bi svrsi odgovaralo, kad bi rasprava bila štampana u kojem stručnom pedagoškom časopisu. (Zaključuje se, da se u smislu izvještaja tajnika odgovori g. Živanoviću uz izražaj naročite radosti i zadovoljstva, da je u svojem radu oko propagande pošumljavanja neumoran. Osim toga da se obrati predstavkom Min. Prosvjete, da pogoduje tendencama za razvijanje poljoprivrednog i šumarskog mentaliteta kod izgradnje nastavnih programa!) 9. — Priređivanje skupština Udruženja. — Nakon rasprave o napomenama g. Stivičevića Nikole, u Šum. Listu iz god. 1938. str. 649.—652. zaključuje se: Tajništvu se stavlja u dužnost, da nastoji oko toga, da se predavanja na teret fonda za održavanje godišnjih skupština umnože i uoči skupštine podijele učesnicima! 10. — Tajnik izvješćuje, da je na 62. (XVIL) godišnjoj skupštini dne 2. X. 1938. u Vinkovcima po zaključku Upravnog odbora proveo među učesnicima skupštine sabiranje dobrovoljnih prinosa za pripomoć našem drugu Andrij i Qettwertu , koji je ostao u dubokoj starosti posve bez sredstava. Skupljeno je Din. 1015.—. Međutim je gosp. Gettwert umro, pa je pošta pošiljku neuručenu vratila, a g. A. Sura, nadupra108 |