DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 46     <-- 46 -->        PDF

IZ UDRUŽENJA


ZAPISNIK


I.
sjednice Upravnog odbora Jugoslovenskog šumarskog udruženja održane dne 22. I.
1939. god. u Zagrebu.
Prisutni: Predsjednik Ing. Mila n L e n a r č i ć, podpredsjednici: prof. Dr. ing.
Andrija Petračić i Dr. Ing. Dragoljub P e t r o v i ć, tajnik Ing. Ante P r emužić,
blagajnik Oskar Dremil te odbornici gg. inžinjeri: Milan A n i ć,
Marko B a ib i ć, Vladimir B o s i 1 j e v i ć, L j u b o m i r M a r k o v i ć, O t m a r
Miklau, Bora Obradović, Andrija Premužić, Vjenceslav Radošević,
Fran Ravni k i Ćiril Rihtar.


Odsustvo su bolešću ili zaposlenošću ispričali gg.: Ing. Josi p Marči ć i Ing.
Ivan S m i 1 a j.
Odsutni gg. Ing. M e h m e d B a 1 i ć, Ing. Salih Ojikić i Ing. Bora Niko
1 i ć.


Dnevni red:


1. — Pozdrav predsjednika;
2. — Čitanje zapisnika prošle sjednice Upravnog odbora i njegova ovjera;
3. — Izvještaj tajnika o tekućem poslovanju Udruženja;
4. — Izvještaj blagajnika o stanju imovine i tekućem blagajničkom poslovanju;
5. — Usvajanje odluke, u kojoj će se tiskari tiskati Šumarski List u god. 1939. na
osnovu stiglih ponuda;
6. — Podjela potpora iz Kereškenjijeve zaklade;
7.
— Podjela stipendija, potpora odnosno pripomoći za usavršavanje na osnovu natječaja
Udruženja;
8. — Pretres predloga g. Aleksandra Živanovića, učitelja iz Medvedje o njegovoj
dostavljenoj raspravi: »Školska gradina i njen pedagoško privredni značaj«.
9.
— Rasprava o priređivanju budućih skupština Udruženja povodom napomene g.
Ing. Nikole Stivičevića u šumarskom Listu u godini 1938., str. 649—652.
10.
— Odluka o upotrebi novca sabranog na skupštini u Vinkovcima u ime pripomoći
drugu Andriji Qettwertu, ikoji je međutim umro.
II. — Promjena u zastupanju J. Š. U. u Poljoprivrednim komorama.
12.
— Rasprava o predlozima podružnice Ljubljana i Beograd za promjenu Zakona o
lovu na osnovu poziva Udruženja, da se izjasne o nekim predlozima kr. banske
uprave u Ljubljani za promjenu zakona o lovu,
13.
— Rasprava o molbi diplomiranih, a još nenamještenih šumarskih inžinjera da mogu
do namještenja postati članovi Udruženja samo uplatom upisnine, a bez plaćanja
članarine.
14.
— Rasprava o predlogu podružnice Beograd od 21. XI. 1938. hroj 75 o povećanju
prava šumarskih činovničkih pripravnika-volontera.
15.
— Rasprava o podnesku podružnice Ljubljana od 25. X. 1938. tor. 132 u svrhu zauzimanja
Udruženja za izmjenu Zakona o ovlaštenim inžinjerima poradi nekojih
ovlasti protivnih interesima malih šumskih posjednika.
16.
— Kretanje članstva J. Š. U.: Primanje novih članova i brisanje umrlih i onih, koji
su najavili istup.
V7. — Eventualija.


100




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Tečaj sjednice:


1. — Predsjednik Ing. Mila n Lenarči ć otvara u 8.30 sati sjednicu pozdravljajući
sve prisutne odbornike uz želju, da i ova prva sjednica Upravnog odbora
kao i sve ostale proteknu u složnom i korisnom radu za razvoj i napredak J. Š. U.,
te šuma i šumarstva naše države. Poradi toga, što nije bilo zgodne prilike ni vremena,
nije se prva sjednica novoizabranog Upravnog odbora J. Š. U. održala odmah u Vinkovcima
nakon skupštine. Namjeravalo se po tom održati sjednicu prošle godine, no poradi izbora za državni parlamenat i brzo zatim nastupilih božičnih
praznika odgodio se saziv na današnji dan.
2. — Tajnik ing. Ant e Premuži ć čita zapisnik prošle (5.) sjednice Upravnog
odbora, koja se održala dne 1. X. 1938. u Vinkovcima prijeJ 62. (XVII.) godišnje
glavne skupštine. Kad na zapisnik na upit predsjednika nema nitko od prisutnih nikakove
primjetbe, ovjeravaju taj zapisnik po odredbi gospodina predsjednika gg. Ing.
Otmar Miklau i ing. Vjenceslav Radošević.
3. — Tajnik Ing. Ant e Premuži ć podnosi slijedeći izvještaj o tekućem poslovanju
:
1.) — Ukrajinsko društvo za kulturne veze s Udruženim republikama sovjetskog
saveza i s drugim državama (Société di Ukrajine pour les Relations Culturelles entre
. U. R. S. S. et les pays étranger. — Malaika, 44. K i e v, U B) izriče Jugoslovenskom
šumarskom udruženju najljepše želje početkom godine 1939.


(Zaključuje se, da se na čestitci zahvali, a ujedno da se zamoli obavijest za
naslov kojeg šumarskog udruženja u Rusiji, s kojim bi se moglo stupiti u vezu. Prije
toga da se zatraži dozvola i upute Ministarstva unutrašnjih djela, da li se može stupiti
u dopisivanje s jednim ruskim šumarskim stručnim društvom!)


2.) — Na predstavku Udruženja za izmjenu zakona o činovnicima, da se omogući
unapređenje sreskih šumarskih referenata i šefova šumskih uprava u grupu IV/1. odgovorilo
je Ministarstvo Š. i R., Odjeljenje za vrhovni šumarski nadzor aktom od 23. XI.
1938. broj 8268. da je gosp. Ministar Š. i R. uputio slijedeći svoj prijedlog gospodinu
Ministru pravde: »Pošto je ovdje u pitanju izmjena Zakona o činovnicima, to mi je
čast gosp. Ministre, dostaviti Vam prednji zahtjev Uprave Jugoslovenskog šumarskog
udruženja, s molbom, da opravdanim zahtjevima ovoga udruženja izađete u susret i
zgodnom prilikom Narodnom prestavništvu podnesete predlog za izmenu Zakona o
činovnicima u duhu njegovog zahtjeva, jer nije pravo, da šumarski činovnici istih kvalifikacija
nemaju i ista prava po Zakonu o činovnicima, koja imaju činovnici drugiii
resora.«


(Zaključuje se, da predmet tajništvo Udruženja drži u evidenciji, dok se po traženju
ne postupi, a odmah da se i Min. Pravde umoli za povoljno i brzo riješenje
traženja Udruženja!)


3.) — Ministarstvo šuma i rudnika, Odjeljenje za upravu državnih šuma zahvalilo
se aktom od 10. X. 1938. broj 16.885, što su edicije Ministarstva »Statistika izvoza
proizvoda šumarstva Kr. Jugoslavije« uvrštene u oglasnu skrižaljku domaće šumarske
književnosti na omotu Šumarskog Lista.


4.) — Ministarstvo Š. i R., Odjeljenje za vrhovni šumarski nadzor odgovorilo je
aktom od 16. XII. 1938. broj 8269 na predstavku Udruženja od 10. X. 1938. broj 736
odaslanu u smislu zaključka 62. god. skupštine u Vinkovcima, da se prestane s neopravdanim
smanjivanjem putnih paušala.


(Nakon rasprave o odgovoru Ministarstva zaključuje se, da gg. odbornici priberu
i obrade i obrazlože do naredne sjednice, nekoje konkretne slučajeve, koji se


101




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 48     <-- 48 -->        PDF

navodno nisu riješili bili u smislu objašnjenja, koje je u svom odgovoru dalo Ministar*
stvo. Tada će se vidjeti, da li je sa strane J. Š. U. potrebno još što poduzeti u tom
predmetu!)


5.) — Ministarstvo Š. i R. Odjel, za vrhovni šumarski nadzor, aktom od 31. X.
1938. broj 7813 saopćuje, da je na zamolbu J. Š. U. preporučilo naše molbe upućene
Ministarstvu Saobraćaja i upravi državnih monopola. (Uzima se sa zahvalnošću na
znanje!)


6.) — Generalna Direkcija državnih željeznica aktom svojim od 14. XI. 1938.
broj 93563 usvojila je u načelu želju Udruženja, da se omogući propaganda za zaštitu
šuma u vagonima drž. željeznica s time, da se Udruženje u pogledu oblika i količine
plakata sporazumi s društvom »Putnik« (Beograd, Kolarčeva ul. 1), kojemu je ugovorom
dato isključivo pravo afišaže na željeznicama.


(Zaključuje se, da se riješenje u prepisu dostavi odborniku gosp. Otmaru Miklau,
da može osobno pribaviti potrebne informacije kod društva »Putnik« u Beogradu, te


o tom podnesti izvještaj Udruženju prije naredne odborske sjednice!)
7.) — Uprava državnih monopola dostavila nam je odgovor brojem 17941 od


13. X. 1938. ove sadržine: »U vezi Vaše molbe, koju ste uputili gosp. Ministru finansija
i Upravi državnih monopola, povodom vršenja propagande šumarstva putem prikladnih
slika i natpisa na kutijama sa cigaretama i paketima duhana, Upravi je čast dati udruženju
sledeći odgovor: »Pitanje propagande šumarstva na predloženi način uzeto je
u ocenu i detaljno proučeno, ali i pored najbolje volje Uprava žali, što molbi Udruženja
ne može izaći u susret. Skoro sve vrste duvanskih produkata, a naročito križani
duvani i cigarete pakuju se u glavnom mašinskim putem i automatski, te bi se pri
izvođenju ove zmisli, naišlo u tehničkom pogledu na nesavladive teškoće i smetnje.
Što se tiče propagande na kutijama sa žižicama, ona je moguća, ali to ne dolazi
u nadležnost Uprave državnih monopola, već Jugoslovenskog društva žižica A. D.
Beograd — Knežev spomenik 5/II, kome se Udruženje može obratiti direktno.«


(Zaključuje se, da se gg. odbornici, koji imaju osobna poznanstva s gg. funkcionerima
Jugosl. društva žižica prethodno upitaju, da li je moguća i pod kojim uvjetima
propaganda za obranu šuma na škatuljicama žižica!)


8.) — Kr. Banske uprave Zetske, Dravske, Moravske i Primorske banovine odgovorile
su na zamolbu Udruženja od 24. XilII. 1938. broj 634—1938., da nemaju budžetske
mogućnosti, da Udruženju pruže ikakovu novčanu pripomoć za njegovo propagandističko
i ostalo djelovanje.


(Zaključuje se, da se zamole Kr. Banske uprave, da kod sastava i rasprave narednog
predloga budžeta stvore budžetsku mogućnost!)


9.) — Banjalučka Podružnica J. Š. U. primivši Din. 2.000.— pripomoći sa strane
središnjice J. Š. U. za podmirenje svoga duga pri gradnji Šumarskog Doma na Šehitlucima
zahvaljuje se na pripomoći dne 31. XII. pod brojem 65/38 ovim riječima:
»Upravni odbor Udruženja pokazao je i ovom prilikom iskreno razumijevanje za velike
materijalne žrtve, koje je ova Podružnica uložila u gradnju svoga Doma, pa je
ovaj plemeniti gest Udruženja primljen s velikom zahvalnošću.«


10.) — Gospodin prof. dr. Vladimir Varićak dostavio je pismo slijedećeg sadržaja:
»Predsjedništvu Jugoslovenskog šumarskog udruženja u Zagrebu. — Brzojavnim
pozdravom, kojim se glavna skupština Jugoslovenskog šumarskog udruženja sjetilamene kao nekadnanjeg nastavnika Šumarske Akademije, bio sam vrlo ugodno dirnut
i počašćen. A vjerujte mi, gospodine predsjedniče, da sam bio i duboko ganut, jer od
tadanjih nastavnika Šumarske Akademije samo smo dvojica ili trojica u životu. Kado


102




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 49     <-- 49 -->        PDF

se sjećam svoga rada na Šumarskoj Akademiji, iz koje se razvio ugledan fakultet
našega Univerziteta. Veliko uni je zadovoljstvo što neki od mojih tadanjih slušača,
danas kao profesori šumarskih struka na fakultetu, služe svome fakultetu na čast.
Molim Vas, poštovani gospodine predsjedniče, da Jugoslovenskom šumarskom udruženju
isporučite moju duboku hvalu na prijateljskom sjećanju. U Zagrebu, dne 19. oktobra
1938. S odličnim poštovanjem odani — Dr. Vladimir Varićak.« (Uzima se na znanje
uz poklike: Živio! gosp. profesoru Dru Varićaku!)


11.) — Od naknadno sabranog novca za napojnicu posluzi prigodom objeda učesnika
ekskurzije dne 3. X. 1938. u šumi »Radiševo« Brodske imovne općine preostalo
je Din. 12.—, (pa ih je tajnik Ing. A. Premužić predao u blagajnu Udruženja (stavak
358/38.) u korist Kereškenjijeve zaklade. (Uzima se na znanje!)


12.) — Gospodin prof. Dr. ing. Andrija Petračić podnesao je dne 21. X,
1938. svoj pismeni izvještaj o zastupanju J. Š. U. na godišnjoj glavnoj skupštini bratskog
Društva bugarskih šumara akademičara u Sofiji dne 9. X. 1938. Izvještaj je zaprimljen
pod brojem 816/38. Trošak izaslanstva bio je Din. 1752.—.


(Nakon čitanja izvještaja i nekojih usmenih saopćenja gosp. prof. Dr. Petračića
uzima se izvještaj na znanje uz izraze zahvalnosti gosp. Dr. Petraciću, što se odazvao
zamolbi Udruženja i preuzeo na sebe tegoban put odmah po svršetku ekskurzije iza
naše skupštine u Vinkovcima!)


13. — üosp. Ing. Bor a Nikoli ć izvješćuje, da je u odsustvu potpredsjednika
Udruženja Dra. Dragoljuba Petrovića zastupao J. Š. U. na godišnjoj skupštini
Udruženja šumarskih zvaničnika dne 6. XI. 1938. u Beogradu, te pored pozdrava u
jednom kraćem govoru stavio na srce svima šumarskim zvaničnicima čuvanje i zaštitu
naših šuma. (Uzima se sa zahvalnošću na znanje!)
14.) — Beogradska podružnica J. Š. U. saopćuje brojem 91. od 21. XI. 1938.
izvještaj gosp. Sloboda na Bara ne a, delegiranog člana J. Š. U. u vijeću Poljoprivredne
komore Dunavske banovine, o prvoj sjednici dne 15. IX. 1938. Odbora za
šumarstvo Poljoprivredne komore dunavske banovine u Novom Sadu. U tom izvještaju
podvlači gosp. Ing. Baranac vrlo povoljnu činjenicu, da svi članovi toga odbora (a
zemljoradnici su) imaju vrlo pravilno gledište o značaju i važnosti šuma po poljoprivredu
i narod i da su na toj sjednici sami svojom inicijativom činili (usmene predloge
u pogledu zaštite postojećih šuma i pošumljavanja ogoljelih površina. Gosp. ing. B arana
c pak sam nastoji, da Komora postavi bar jednog šumarskog stručnjaka, koji bi
imao zadatak, da radi na propagandi šumarstva u narodu i obilazeći šumoposjednike
da ih poučava u racijonalnom gazdovanju sa šumama. (Uzima se na znanje!)


15.) — Gospodin Dr. Dragoljub P e t r o v i ć, delegat J. Š. U. u Zemaljskom
odboru za propagandu pošumljavanja izvješćuje, da je bio službeno spriječen da prisustvuje
30. XII. 1938. sjednici toga odbora, no da će se informirati kod gosp. Dr.
inž. Josipa Bal en a, koji je sjednici prisustvovao, za rasprave i zaključke na toj
sjednici, pa će o tom izvjestiti na narednoj sjednici Upravnog odbora. (Uzima se na
znanje!)


16.) — Ljubljanska podružnica .1. Š. U. moli aktom ´broj 129. od 22. X. 1938., da
se nova Pravila Podružnice još ne objavljuju u Šumarskom Listu, jer još nisu odobrena
po Kr. Banskoj upravi u Ljubljani. (Uzima se na znanje!).


17.) — Udruženje studenata šumarstva u Zagrebu umoljava za potporu prigodom
priredbe šumarske plesne večeri u korist nabave knjiga za društvenu knjižnicu i organizacije
naučnih putovanja za svoje članove. (Odobrava se na ime potpore Din. 250.—!)


18.) — Mlade n V a s i 1 i ć, posrednik za prodaju svih vrsta i sortimenata drveta
u Alžiru, tuži se svojim pismom od 25. X. 1938., da naši izvoznici povjeravaju tuđim


103




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 50     <-- 50 -->        PDF

posrednicima svoje poslove i pored toga, što ima naših ljudi, koji se savjesno i uredno
bave posredovanjem. (Zaključuje se, da mu se do znanja stave cijene za oglašivanj^
u Šumarskom Listu!)


19-) — Gosp. Fric Fink zamolio je, da mu Udruženje izda uvjerenje, da se njegove
različite tabele upotrebljavaju kod mnogo naših pojedinaca i nadleštava, što bi
upotrebio kao prilog molbenici za dozvolu produljenja boravka u Jugoslaviji. (Upravni
odbor drži, da ne može izdavati uvjerenja te vrste!).


20.) — Gosp. log. Nikola Stivičević namjenjuje dopisom od 20. XI. 1938.
honorar za svoj članak (Šum. List 1938. str. 649—653) za otplatu duga članarine, koji
iznosi Din. 550.—, a sprema još nekoje rasprave, od ikojih ´bi isto tako honorar dao
za dalju otplatu duga. Moli, da mu se odmah pošalju poradi velika duga obustavljeni
brojevi Šum. Lista. (Zaključuje se, da se Šumarski List molitelju ne šalje, dok ne podmiri
svu dužnu članarinu uključivo godinu 1938.!)


21.) — Prema zaključku Upravnog odbora na sjednici od 1. X. 1938. točka 12.) b.
provodi se zamjena Šumarskog Lista s glasilom Zagrebačke inžinjerske komore »Službeni
vijesnik zagrebačke inžinjerske komore«, pa taj List mogu članovi Udruženja
dobiti na čitanje. (Uzima se na znanje!)


22.) — Ministarstvo unutrašnjih poslova, Opšta državna statistika aktom: St.
broj 1811. od 12. X. 1938. traži u zamjenu Šumarski List za izdanja svojih »Statističkih
godišnjaka«. (Usvaja se!)


23.) — Uredništvo tjednika za lov i gospodarstvo »Zelena Pošta« traži u zar
mjenu Šumarski List. (Usvaja se!)


24.) — Pjevačko društvo »Reljković« iz Vinkovaca postavljalo je dne 19. XI.
1938. poprsje Josipu Kozarcu u dvorani Hrvatskog Doma u Vinkovcima i pozvalo


T. Š. U., da izašaljc zastupnika. Jer je poziv stigao tek 15. XL, a tajnik je bio po svom
službenom poslu na Rabu, nije se moglo ništa učiniti pravovremeno. (Uzima se na
znanje!)
25.) — Gosp. Ing. Vjenceslav Radošević prema svojem pismenom saopćenju
od 22. XI. 1938. (vidi broj 1015—1938.) prestaje biti članom »Posmrtne pomoći«


I. Š. U. (Uzima se na znanje!)
26.) — Gosp. Ing. Mila n A n i ć, predstavnik J. Š. U. u Odboru Savske banovine
za propagandu pošumljavanja podnesao je dne 29. I. 1939. Udruženju ovaj izvještaj:
»Jugoslovenskom šumarskom udruženju u Zagrebu. — U vezi sa tamošnjim dopisom
broj 911. od 16. XII. 1937. izvješćujem cij. naslov, da je Bamoviski odbor za propagandu
pošumljavanja u Zagrebu na svojoj sjednici, održanoj 2. XII. 1938., donio nekoliko
zaključaka, koji obzirom na svoju važnost zaslužuju punu pažnju i potporu od strane
ovoga Udruženja.


Medu inim zaključio je spomenuti Odbor slijedeće:
1.) Odbor će u vezi sa propagandom pošumljavanja izdati jednu brošuricu zvanu
»Dječji dan«. Tu će nalaziti najosnovnije upute za one, koji vrše organizaciju »Dječjeg
dana«. Osim toga Odbor će izdati jedan plakat o načinu sadnje, te ga dostavljati preko
rasadnika onima, koji odatle nabavljaju biljke.


2.) Odbor je uputio Ministru saobraćaja rezoluciju o potrebi besplatnog provoza
šumskih sadnica državnim željeznicama. Prijašnjih godina drž. željeznice su besplatno
prevozile biljke za pošumljavanje. Promjenom želj. tarife dokinuta je ta važna povlastica.
Uvođenjem tarifa za prevoz biljaka, povećavaju se troškovi sadnje, a time se
umanjuje kod privatnih lica volja za pošumljavanje. U rezoluciji moli se Min. saobra


104




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 51     <-- 51 -->        PDF

čaja, da se uikinu spomenute tarife, odnosno, da se šum. sadnice, kao što je to tilo
ranije, prevoze državnim željeznicama besplatno. Prepis rezolucije poslan je Zemaljskom
odboru za propagandu pošumljavanja u Beogradu, ´kao i Min. šuma i rudnika,
uz zamolbu za potporu i zauzimanje za njeno povoljno riješenje.


3.) Odbor je u pogledu amnestije šumskih krivica podnio rezoluciju Min. pravde
i Min. šuma i rudnika, u kojoj se ističu štetne posljedice, koje odatle nastaju za ekonomske
interese naroda i za autoritet vlasti. Naglašeno je, da je svako nastojanje drž.
vlasti kao i privatnih lica u pogledu pošumljavanja bezuspješno u ovim okolnostim,
a čuvanje postojećih šuma da je nemoguće sve dotle, dok se amnestiraju krivice, koje
se odnose na uništavanje i haračenje postojećih šuma. U rezoluciji je zamoljeno Min.
pravde, da upozori sudove, da u slučaju amnestije postupaju protiv štetočinaca u
pravcu naplate šumovlasniku za nanesenu štetu, jer neki sudovi i upravne vlasti poslije
amnestije obustavljaju svaki rad na odnosnim šumskoJkvarnim prijavnicama.


4.) Odbor je podnesao Min. prosvjete rezoluciju o potrebi predavanja o šumarstvu
na učiteljskim školama. U akciji oko propagande pošumljavanja i čuvanja naših
šuma važno mjesto treba da zauzimaju pučki učitelji. Međutim oni za vrijeme svoga
školovanja ne uče uopće ništa o šumarstvu. Odbor je preduzeo za zadaću da poradi
i kod uprave seljačkog sveučilišta kod Škole narodnog zdravlja, da se i ondje održavaju
pouke iz šumarstva, kako je to ranije bilo.


5.) Odbor je jednim dopisom upozorio Direkciju željeznica u Zagrebu o silnim
štetama, koje nastaju za narodno gospodarstvo radi požareva, koje prouzrokuje željeznice,
te zamolio istu, da preduzme potrebne mjere, kako bi se spriječilo nastajanje
paljevina uz želj. pruge.


6.) Odbor je jednim dopisom zamolio Direkciju šuma na Sušaku, da bi od svoje
strane poradila na pošumljenju velike paljevine kod Rudopolja u Lici. Ta je paljevina
nastala još oko 1922. god. Pošumljavana je nekoliko puta, ali bez uspjeha radi pašarenja.
Budući da se radi o prisojnoj ekspoziciji teren se sve više razgoljuje i očigledno
prelazi u goli krš. Odnosna površina zaprema oko 4O0 jut., a nalazi se u visokom
kršu.


U vezi sa gore spomenutim radom Odbora za propagandu pošumljavanja bilo
bi potrebno, da J. Š. U. podupre nastojanje toga Odbora, i to naročito u pitanju besplatnog
prevoza sadnica drž. željeznicama, u pitanju amnestije šumskih krivica, u
pitanju predavanja o šumarstvu na učiteljskim školama i Seljačkom sveučilištu, te u
pitanju suzbijanja šteta od iskara iz lokomotiva. — U Zagrebu dne 20. siječnja 1939.


— Ing. M. Anić.«
Predsjednik inž. M. Lenarčić zahvaljuje prisutnom gosp. Aniću na podnesenom
iscrpivom izvješću i uz odobravanje sviju odbornika obećaje, da će J. Š. U. poduprijeti
sva nastojanja i traženja Odbora za propagandu pošumljavanja!


U savezu s diskusijom izvještaja gosp. Ing. Anić a pokrenuta su i ova pitanja:


Ing. V. Bosiljević : Molbu za odradu šumske štete moraju interensenti taksirati.
To je u najviše slučajeva krivo, da šumske štete ne pokušavaju ni bolji ni savjesniji
ljudi odrađivati, već čekaju, dok amnestija prekine (barem praktički) svaku
obavezu. Trebalo bi, da se putem Min. šuma i ruda isposluje oprost od biljegovine
(taksiranja) za takove molbenice. (Usvaja se!)


Ing. Ljuba Mark ovi ć: Ako je istina, da se šumske sadnice mogu poštom
slati besplatno, neka se odnosna uredba ili riješenje otiska u Šumarskom Listu, da za
nju saznaju svi interesiram šumarski stručnjaci! (Usvaja se!)


105




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 52     <-- 52 -->        PDF

log. Vjenceslav Radošević: Svi mi sebi međusobno priznajemo tešku
činjenicu, da se kod nas mnogo više novoga golog krša stvara, no što se pošumljuje,
no čini se, da su tome često krivi i sami šumari. Otočka imovna općina javila je
opetovano i Direkciji šuma Sušak i Kr. Banskoj upravi Savske banovine, pa i samom
Min. šuma i ruda, da se neki dijelovi posjeda Otočke imovne općine u Hrvatskom
Primorju pretvaraju prekomjernom doznakom drveta za ogrijev i građu u goli beznadni
krš, dok u susjednim državnim šumskim srezovima drvo ili uopće trune bez
koristi ili barem trune gorivo drvo po trgovačkim sječinama, jer trgovci nalaze računa,
da samo građu izvuku. Zamolilo se, da se drvom, koje tako propada, omogući podmirenje
potreba Primoraca pravoužitnika Otočke imovne općine, dok su šume te
imovne općine ne oporave, a gotovo posve ogoljele šumske srezovc imovne općine
da preuzme Inspektorat za pošumljavanje krševa i golijeti u Senju. Uvjeren je, da bi
to bio, uvažujući današnje stanje općih naših prilika, jedini mogući način, da barem
mjestimično prestane rapidno novo zakrašivanje velikih površina, a sumnja, da se to
u skladu s današnjim propisima ne bi dalo ostvariti, kad bi samo šumarski stručnjaci
činovnici htjeli, da se ozbiljno late riješavanja takovih prijedloga.


(Zaključuje se, da se od Direkcije šuma Otočke imovne općine zamole o tom
podaci, a gosp. Radošević, da pismeno za narednu sjednicu priredi i obrazloži svoj
prijedlog po tom pitanju!)


27.) — Dne 12. XII. 1938. stigla je Udruženju žalobna objava, da je dne 9. prosinca
u Zagrebu umro član Udruženja g. Josi p H e c k n e r, šumarski nadsavjetnik
u p., a tijelo njegovo, da će se prevesti na sahranu u Bjelovar.


(Na poziv predsjednika Ing. Lenarčića odaju prisutni odbornici poštu pokojnom
uz poklik: — Slava našem pokojnom drugu Heckneru i lalika mu zemlja!)


4. — Izvještaj blagajnika. — Stanje blagajne 22. siječnja 1939. A.) gotovina u
blagajni Dinara 13.765.67; B.) « efektima Dinara 688.33.34. — Stanje fondova:
1. Kereškenjijeva pripomoćna zaklada Din. 53.720.34
2. Borošićeva pripomoćna zaklada » 18.757.67
3. Za propagandu šumarstva Fond Viteškog Kralja Aleksandra 1. Ujedinitelja
» 3.928.94
4. Fond za održavanje glavne skupštine » 21.775.68
5. Fond za oporavilište šumara na Mljetu » 1.125.—


Najamnina za četvrtu četvrt budžetske godine 1938/39. nije jošte stigla. Nacrt
novog ugovora za budžetsku godinu 1939/40. predložen je, do danas nije vraćen.


Porezi državni i gradski za prošlu godinu uplaćeni su.


Posmrtna pomoć.


Clan posmrtne pomoći Josi p Heckne r umro je 9. prosinca prošle godine,
te je prema njegovoj oporuci sinu Vilimu isplaćeno Din. 2.200.—.


Gosp. Ing. Vjenceslav Radošević, direktor šuma imovne općine križevačke,
zahvalio se na članstvu (Broj 1015—1938), pa prema tome imade Posmrtna
pomoć sada 42 člana.


Poziv za pristup u Posmrtnu pomoć štampan je u svakom Šumarskom Listu,
pa i nakon pogodovnih uvjeta za pristup, broj se članova ne povećava.


106




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Kamati K e r e šk e n j i j e v e pripo moćne zaklade za prošlu godinu
iznose 1561 Din. 30 para, koji se mogu podijeliti za potpore moliteljima.


Prema zaključku odborske sjednice od 1. X. 1938. tačka 3.) e. isplaćena je potpora
akademskoj menzi studenata sa Din. 100.— (61. 222/38.), a Podružnici u Banjaluci
toč. 8.)b. Din. 2.000 (čl. 276/38.) za izgrađeni Dom.


Ministarstvu šuma i rudnika odaslane su 2 molbe za podjeljenje potpore, do
danas nije stiglo nikakovo riješenje, dočim na molbe Banskim upravama odazvala se
Savska banovina sa Dinara 10.000.— (čl. 43/38.) i Drinska banovina sa Din. 1.O0O.—
(čl. 100/38.), grad Zagreb sa Din. 400.— (čl. 99/38.).


(Na prijedlog g. Dr. Petrovića i Ing. Miklaua stavlja se blagajniku u dužnost,
da se informira, kako kod ostalih društava uspijevaju ustanove za posmrtnu pomoć
članova, pa neka se priberu informacije i eventualni podesni konkretni predloži, kako
bi se i kod nas pobudilo zanimanje i postiglo upisivanje u Posmrtnu pomoć J. Š. U.
što većeg broja članova!)


5. — Tiskanje Šumarskog Lista u god. 1939. — Od 10 različitih tiskara iz
Zagreba, Beograda i Ljubljane zatražene su aktom od 25. XI. 1938. broj 932. ponude
za tiskanje Šumarskog Lista u godini 1939. Stiglo je u svemu 9 ponuda. Jer je sjednica
Upravnog odbora zakazana tek za dne 22. I. 1939., a 1. I. 1939. trebalo je već predati
1. broj Šumarskog Lista u tisak, to su dne 29. XII. 1938. pregledali ponude gg.: Prof.
Dr. ing. Andrija Petračić, podpredsjednik, prof. Dr. ing. Antun Levaković, urednik
Šumarskoga Lista i g. Oskar Dremil, blagajnik Udruženja, te zapisnički utvrdili (Vidi
broj 1007 —1938.), da je najpovoljnija ponuda Nadbiskupske tiskare iz Zagreba, gdje
je glasilo naše tiskano i god. 1938. Prvi je broj Šumarskog Lista za god. 1939. odmah
i predan na tisak Nadbiskupskoj tiskari u Zagrebu.
Tajnik predaje prisutnima odbornicima preglednu tabelu ponuda na uvid, zajedno
sa svima ponudama, pa se nakon pregleda odobrava napred spomenuti postupak i zaključuje,
da se čitave godine 1939. Šumarski List tiska u Nadbiskupskoj tiskari u Zagrebu!


6. — Potpore iz Kereškenjijeve pripomoćne zaklade. — Na izvještaj tajnika i
nakon pregleda molbenica zaključuje se, da se raspoloživi kamati Kereškenjijeve pripomoćne
zaklade Din. 1560.— u podjednakim iznosima od Din. 260.— podijele svoj
šestorici moliteljica gospođama: Milki Gürtler, udovi šumara, Zagreb; Dragi Brossig,
udovi nadšumara ogulinske im. općine, Beograd; Milki Pere, udovi nadšumarnika
otočke imov. općine, Zagreb; Anki Vraničar, ndovi šumarskog nadzornika, Cirkvena;
Franjici Kern, udovi šumarskog nadzornika, Zagreb i Zori Prstec, udovi šumarskog
uadsavjetnika, Završje.
7. — Podjela stipendija, odnosno potpora J. Š. U. — Tajnik ing. Aute P r emuži
ć izvješćuje, da je na natječaj Udruženja od 11. X. 1938. broj 970. stiglo u
svemu 19 molbenica. Od toga 9 njih nema prava na potporu i stipendiju, jer nisu članovi
Udruženja niti su djeca sadanjih ili bivših članova udruženja.
Nakon podulje rasprave, u kojoj učestvuju svi odbornici zaključuje se: a.) mjesečni
stipendia, s obzirom na veliki broj i bijedno stanje tolikih molitelja, neće se ovaj
puta podijeliti nikome; b.) jednokratna potpora po Din. 777.— podjeljuje se ovima:
Milan Kubović, stud. šumarstva, Zagreb; Nada Stojanović, st´ud. filozofije, Beograd;
Branko Draženović, učenik VIII. razr. gimnazije, Vinkovci; Stanko Mavrek, stud.
šumarstva, Zagreb; Vojko Balić, student prava, Zagreb; Zvonimir Štefović, uč. VII.


107




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 54     <-- 54 -->        PDF

razreda gimnazije, Koprivnica; Kovač Vladimir, stud. tehnike, Zagreb; Stivičević Nikola,
uč. HL razr. gimnazije, Zagreb; Stipac Dragutin, student šumarstva, Zagreb;
c.) Rezerviše se Din. 3.000.— do naredne odborske sjednice, do koje se imadu pribaviti
potrebiti podaci o molitelju potpore za stručno usavršavanje na strani, i to: da li je
predmet usavršavanja važan i aktuelan za naše šumarstvo; da li će molitelj moći
s namjenjenom mu potporom i svojim raspoloživim sredstvima polučiti svrhu svojih
studija.


8. — Gosp. Aleksandar M. Živanović, učitelj u Medvedji, bio je kao
učitelj u Berovu i sekretar sreskog odbora za pošumljavanje odlikovan pohvalnim
priznanjem J. Š. U. za uspješan rad oko pošumljavanja. Potaknut, kako veli u pismu,
tim priznanjem nastavio je rad te obrađujući školski vrt s učenicima osnovne škole
omogućio je u to vrijeme proizvodnju 50—80.000 sadnica (crni bor i bagrem) godišnje.
Poticao je na sličan rad učiteljstvo u okolici i nastojao, da dobiju sve škole zemljište
za školske rasadnike. Spremio je osim toga i jednu oveću raspravu: »Školska gradina
i njen pedagoško-privredni značaj« na 37 gusto tipkanih stranica. Tu je raspravu dostavio
Udruženju u svrhu pregleda i eventualne nadopune sa stručne strane te u svrhu
podjele pripomoći za štampanje.
Na upit Upravnog odbora izvješćuje tajnik ing. Ante Premužić o toj raspravi:
1.) Olavna misao tog sastavka vrlo je dobra, a jer je podkrijepljena dokazima iz
uspješnog iskustva, ona je i spasonosna. U svakom školskom vrtu da se gaji veći
broj gredica šumskih sadnica iz sjemena. Izvjestan broj učenika (»moba«) obrađuje
pojedinu gredicu (leju) i natječe se za što bolji uspjeh, a učitelj obrađuje sve dijelove
nastavnog programa u vezi sa prirodom uopće i biljem napose vani i u rasadniku.
Odgojene sadnice upotrebljavaju se za pošumljavanje u okolici, što će izvoditi poglavito
učenički roditelji i seljani, a dijelom i sami učenici.


2.) Rasprava je pisana programatsko-pedagoški i stručno, pa ne bi bila podesna
za neposrednu propagandu među seljaštvom, kad bi ju dalo u tu svrhu odštampati


J. Š. U. Kao pedagoško-stručna rasprava, koja obuhvaća i sve ostale dijelove školskog
rasadnika (povrće, voće, cvijeće, pčelinjak), pa ocjenu postojećih udžbenika i
nastavnog programa uopće sa stanovišta »vaspitnog preimućstva rada u prirodi« ne bi
bila bez prerade prikladna za štampanje ni u Šumarskom Listu.
3.) Najbolje bi svrsi odgovaralo, kad bi rasprava bila štampana u kojem stručnom
pedagoškom časopisu.


(Zaključuje se, da se u smislu izvještaja tajnika odgovori g. Živanoviću uz izražaj
naročite radosti i zadovoljstva, da je u svojem radu oko propagande pošumljavanja
neumoran. Osim toga da se obrati predstavkom Min. Prosvjete, da pogoduje tendencama
za razvijanje poljoprivrednog i šumarskog mentaliteta kod izgradnje nastavnih
programa!)


9. — Priređivanje skupština Udruženja. — Nakon rasprave o napomenama g.
Stivičevića Nikole, u Šum. Listu iz god. 1938. str. 649.—652. zaključuje se: Tajništvu
se stavlja u dužnost, da nastoji oko toga, da se predavanja na teret fonda za održavanje
godišnjih skupština umnože i uoči skupštine podijele učesnicima!
10. — Tajnik izvješćuje, da je na 62. (XVIL) godišnjoj skupštini dne 2. X. 1938.
u Vinkovcima po zaključku Upravnog odbora proveo među učesnicima skupštine sabiranje
dobrovoljnih prinosa za pripomoć našem drugu Andrij i Qettwertu , koji
je ostao u dubokoj starosti posve bez sredstava. Skupljeno je Din. 1015.—. Međutim
je gosp. Gettwert umro, pa je pošta pošiljku neuručenu vratila, a g. A. Sura, nadupra108




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 55     <-- 55 -->        PDF

vitelj u m. i tajnik društva gosp.-šum. činovnika, Osijek, te članovi J. Š. U. gg.: Ing.
Ivan Juvančić, šef šum. ravnateljstva u Belišću i ing. Stjepan Kopf, viši šumarski
savjetnik kod Dir. šuma u Vinkovcima, javili su naknadno Udruženju, da je iza u šum.
službi ranije umrlog sina pok. Andrije Gettwerta ostala snaha sa troje nejake siročadi
u najvećoj bijedi, pa joj je uz to troškova prouzrokovao i pogreb pok. Gettwerta.
Spomenuta gospoda preporučuju, da se sabrani novac stoga dostavi snahi g. Gettwerta
gospodi Margareti Gettwert u Osijek, koja je i sama u tom smislu upravila dne 10. XII.
1938. molbu na Udruženje.


Uvjeren da radi u smislu želja i nakana gg. prinosnika zaključuje Upravni odbor,
da se sabranih Din. 1015 pošalje gospođi Margareti Gettwert u Osijeku!


11. — Na prijedlog Banjalučke podružnice J. Š. U. od 27. X. 1938. broj 67 prima
se i određuje kao delegata J. Š. U. za odbornika u komorsko vijeće Poljoprivredne
komore Vrbaske banovine u Banjaluci gosp. Dr. ing. Jovan a Zubovića , višeg
šum. savjetnika Direkcije šuma u Banjaluci, a za njegovog zamjenika gosp. Ing.
Mehmed a Balića , savjetnika iste Direkcije šuma.
12. — Prijedlozi za promjenu zakona o lovu. — Budući da su odgovore na traženje
J. Š. U. od 18. V´Iill. 1938. ´broj 395 dostavile samo podružnice Beograd i Ljubljana,
ima se: a.) ponovice zamoliti Min. Š. i R. za produženje roka, b.) požuriti od
ostalih podružnica odgovor i c.) Odbor ad hoc gg. Ing. Grünwald, Ing. Miklau, prof.
Dr. ing. Balen i Ing. Bosiljević pregledat će mišljenje i pređloge podružnica, te po
mogućnosti za narednu sjednicu Upravnog odbora spremiti izvještaj i konkretan pred-
Iog uz obrazloženje!
13. — Članstvo diplomiranih, a nenamještenih šumarskih inžinjera. — Molbu da
diplomirani, a još nenamješteni šumarski inžinjeri mogu postati članovima J. Š. U.
uplatom same upisnine, a uplatom članarine, samo ako žele primati Šumarski List,
potpisalo je 10 lica.
Ing. Lj. Marko vić i V. Bosiljević: opaža se nezadovoljstvo među
mladim šum. inžinjerima, jer drže, da se J. Š. U. ne zauzima, dovoljno za interese
diplomiranih, a nenamještenih šum. inžinjera.


Predsjednik ing. Milan Lenarčić: Nijedna predstavka bilo gg.
nenamještenih inžinjera samih, bilo podružnica ili pojedinaca ne ostaje neuvažena po
Upravnom odboru .1. Š. U-, te ne bude gotovo ni jedne odborske sjednice, na kojoj se
ne bi o unapređivanju interesa mladih šumarskih inžinjera raspravljalo i s koje se
ne bi upućivale predstavke Udruženja na više nadležne vlasti i odgovarajuće ustanove.
Prošle godine išlo je i naročito izaslanstvo Udruženja pred g. Ministra Š. i R. među
ostalim i po ovom pitanju.


Zaključak: Upravni odbor ne može protiv pravila primati članove bez plaćanja
članarine, kad postoji mogućnost da studenti šumarstva i diplomirani šum. inžinjeri
do definitivnog namještenja budu članovi pomagači uplatom upisnine i snižene članarine
od Din. 50.—. Pitanje će se međutim iznesti pred narednu godišnju glavnu
skupštinu!


14. — Za proširenje prava šumarskih inžinjera činovničkih pripravnika volontera.
— Beogradska podružnica J. Š. U. moli aktom od 21. XI. 1938. broj 75., za zauzimanje
središnjice, da se ovlasti Ministra šuma i rudnika u pogledu namještenja šumarskih
inžinjera činovničkih pripravnika-volontera prošire analogno onima g. Mi109




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 56     <-- 56 -->        PDF

nistru prosvjete, a koje glase: »U srednjim školama može Ministar prosvjete postavljati
suplente volontere, i to najviše 5 u jednoj školi, bez prava na prinadležnosti.
Suplent-volonter može ostati u tom zvanju najviše tri godine. Vreme provedeno u
zvanju suplenta-volontera priznaje se kao vreme provedeno u državnoj službi za
penziju, napredovanje i pripravnu službu, ako suplent-volonter kasnije stupi u državnu
službu iste struke.« Našima se pripravnička volonterska služba ne priznaje u drž. službu
za penziju, napredovanje i u pripravnu službu.


Zaključuje se, da se hitno uputi u tom smislu predstavka gosp. Ministru šuma
i rudnika, a u ime Upravnog odbora J. Š. U. da za uvaženje njeno i osobno gosp.
Ministra zamole gg. članovi Dr. Ing. Dragoljub Petrović, potpredsjednik i Ing. Bora
Nikolić!


15. — Ljubljanska podružnica J. Š. U. podneskom od 25. X. 1938. broj 132. moli
zauzimanje središnjice: a.) da unatoč propisu § 16. toč. l.)d. Zakona o ovlaštenim
inžinjerima mogu za manje šumske posjede pod posebnim javnim nadzorom, kojih
površina ne prelazi 30 ha, gospodarstvene nacrte (programe, inventarizacije) izrađivati
sreski šumarski referenti; — b.) da se dobije tumačenje, da li šumski vlasnici i
upravitelji, koji imaju kvalifikaciju iz § 58. Zakona o šumama, imaju unatoč odredbe
§ 14., stavak 3. Zakona o ovlaštenim inžinjerima pravo izrađivati gospodarstvene
osnove s nacrtima za vlastite, odnosno za one posjede, kojima upravljaju. Ako ne, da
se isposluje promjena zakona u tom smislu; — c.) da se izdejstvuje pravo izrade gospodarstvenih
osnova, odnosno programa i izvršivanja ostalih šumsko-gospodarskih
poslova i onim licima, sa srednjoškolskom izobrazbom i položenim državnim ispitom,
kojima to pravo daje § 58. Zakona o šumama.
Zaključuje se: da se J. Š. U. zauzme za ostvarenje prednjih traženja pod b.) i c.)
u cijelosti, a glede traženja pod a.) da se nastoji postići ovlast samo za jedno prelazno
vrijeme od 10 godina!


16. — Kretanje u članstvu: Primljeni su novi članovi. — Za redovite: gg.
Ing. Pejović Branislav, sreski šum. referent, Strumnica; Hajnirihar Stanko, veleposjednik
in lesni trgovac, Škofja Loka; Ing. Vraničar Martin; banov, uradniš. pripravnik,
Ljubljana; Lazarini baron Henrik, veleposjed., Smlednik.
Za članove pomagače: Ing. Kraljić Branko, škola za rez. oficire, Zemun;
Pejić Predrag, stud. forest., Zagreb; Štimac Branko, stud. forest., Zagreb; Zlatarić
Borislav, stud. forest., Zagreb; Nikolić M. Nikola, rez. voj. čin. ekonom, struke, Zemun
i Mirth Karlo, stud. forest., Zagreb.


Brišu se iz članstva na vlastiti zahtjev: Kerber Rudolf, šum.
upravitelj, Dragović; Helebrant Adolf, šum. savj. u p., Zagreb; Šebetić Marko, viši
šum. savj. u p., Novi Sad; Rajković Velimir, tehnič. inspektor, Zaječar i Radojević
Milovan, podšumar I. klase, Skoplje.


Umrli : Josip Hekner, šum. nadsavjetnik u p., Zagreb.


17. — Eventualija:
1.) — Oruipa neuposlenih i privremeno uposlenih šum. inžinjera mole >u smislu
čl. 19. Pravila J. Š. U. osnivanje »Radnog odsjeka nepostavljenih šum. inžinjera pri


J. Š. U.« sa svrhom: 1.) Omogućivanje što bržeg namještenja dosada neuposlenih kolega,
2.) rad na poboljšanju prilika nadničara, 3.) promicanje i zaštita interesa svih
nezbrinutih kolega, 4.) organiziranje neuposlenih i privremeno uposlenih kolega u jednu
cjelinu, te njihovo učlanjivanje u J. Š. U.
110




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Zaključuje se: Povjerava se članu Upravnog odbora g. Ing. Milanu Aniću i članu


J. Š. U. Matiji Gjajiću, da sa po dvojicom predstavnika onih u Zemunu i u Zagrebu
diplomiranih, a još nenamještenih šumarskih inžinjera u formi »radnog odsjeka« u
smislu čl. 19. Pravila J. Š. U., a i inače strogo prema Pravilniku J. Š. U., podržavaju
s nenamještenim šum. inžinjerima vezu izrađujući konkretne predloge o načinu, kako
bi J. Š. U. moglo pomoći njihovom što skorijem zaposlenju. Ti se prijedlozi moraju
dostavljati Upravnom odboru J. Š. U., a mimo istoga ne može taj Radni odsjek u ime
j . Š. U. ništa poduzimati!
2.) — Mirovinska zaklada činovnika Imovnih općina. — Gosp. Eduard Slapničar,
šumarski nadsavjetnik u p., uputio je na Upravni odbor dne 12. I. 1939. predstavku ovog
sadržaja: »Upravnom odboru J. Š. U. — Zagreb. — U nijednom od sadanjih projekata


o sanaciji imovnih općina nije niti spomenuta mirovinska zaklada činovnika imovnih
općina, koja i danas stoji pod upravom državne vlasti (danas savske banovine).
Ta je mirovinska zaklada činovnika im. općina ustrojena po čl. 20. Zakona o
imovnim općinama od 15. lipnja 1937. odnosno § 7. Zakona o imovnim općinama u
hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini od 11. srpnja 1881., koji glasi:


»U tu svrhu ima se utemeljiti zajednička mirovinska zaklada. U tu zakladu
imade svaka imovna općina svake godine uplaćivati prinos, koji se. imade obračunati
na deset postotaka svote sveukupnih godišnjih plaća.


činovnici sami pako obvezani su kao i prigodom prvog namještenja, tako i prigodom
svakog promaknuća u veću plaću ostaviti jedan dio plaće u korist zajedničke
mirovinske zaklade.


Ovakav ostatak plaće, imade se odmjeriti kod prvog namještenja sa jednom
trećinom ostatka plaće, preostavšeg po odbitku svote od 300 forinti, a kod svakog
promaknuća sa jednom trećinom iznosa, kojim je plaća povišena, te se imade redovito
u dvanaestmjesečnim obrocima uplatiti.


Ovom zakladom imade vrhovna zemaljska vlast upravljati s istim načinom kao
i s učiteljskom opskrbnom zakladom.


Ovoj je zakonskoj ustanovi udovoljavano sve do mjeseca oktobra 1923. godine,
kad je ministarstvo finansija (generalna direkcija državnog računovodstva) svojom
odredbom od 20. oktobra broj 120304. .. 1923. te uplate obustavila, i to na temelju
Uredbe ministarstva sa zakonskom moći od 4. svibnja 1922. broj 13054, kojom uredbom
se podržavljuje uprava Imovnih općina, i to sa motivacijom: jer i ostali državni činovnici
ne plaćaju, odnosno nemaju ustcge za mirovinu.


Naprvo spomenuta zakonska ustanova o ustrojstvu mirov. zaklade činovnika
Imovnih općina, još je i danas na suagi, iz čega slijedi, da je Uredba Miin. finansija
od 20. oktobra 1923. broj 120304. .. 1923. donesena nenadležno, i da bi danas, da su
se doprinosi redovno dalje uplaćivali — bila zaklada utoliko narasla, da bi mogla veći
dio mirovina pokrivati, ako ne i sve, a imovne bi općine bile u veliko odtercćene.


Osim toga je god. 1922. devalvacija krune nastupila prigodom relacije pretvorbom
u dinare 4 : 1, čemu nije kriva zaklada niti činovnici imovnih općina, te iz toga
slijedi da ovakove finansijalne potrebe može samo država kao takova sanirati, a pogotovo,
kad je uredbom od 4. svibnja 1922. broj 13054. tu obvezu i preuzela, te Imovnim
općinama stavila1 u dužnost samo dotle plaćati činovništvo, dok se ne ustanovi visina
iznosa, koji će se budžetom osigurati (§ 5. te uredbe).


Banovinska blagajna lahko će ustanoviti, koji je iznos od god. 1881. do oktobra
1923. plaćen, a koliki iznos od oktobra 1923. do 1. aprila 1931., kad su ponovno u&tege


111




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 58     <-- 58 -->        PDF

.. mirovinu uslijedile, koje bi država bila dužna mirovinskoj zakladi naknaditi ev. i
onaj iznos, za koji je glavnica zaklade relacijom 4 : 1 snižena, ikoju bi razliku imala
savska banovina naknaditi.


Na temelju gornjeg stvorenog stanja i jasnog obrazloženja, umoljava se Ministarstvo
šuma i rudnika osigurati ovako izračunate iznose u svom budžetu i budžetu
savske banovine i time učiniti blagajnu mirovinske zaklade činovnika imovnih općina
aktivnom tim više, što imade danas umirovljenih činovnika imovnih općina, koji su
već od god. 1881. zakonom propisane doprinose uplatili, kao i imovne općine, a i
danas jošte plaćaju, a pošto su ukazom imenovani i umirovljeni nakon punih godina
aktivne službe, to je n e m o g u ć e i p o m i s 1 i t i, da će ti činovnici (udove) ostati
u svojoj starosti bez penzije i biti stavljeni na ulicu, što neće i nemože ni jedna vlast
dozvoliti danas, kad već svaki radnik i privatni namještenik ima osiguranu eksistenciju
pod starost.


Goruće je pitanje i skrajnje je vrijeme da se donese Uredba za sanaciju imovnih
općina takova, koja će sanirati i mirovinsku zakladu činovnika imovnih općina i time
oteretiti imovne općine.


Umoljava se to šumarsko udruženje, da uz svoje obrazloženje ovu predstavku
predloži gosp. Ministru šuma i rudnika na uvaženje u vezi sa donošenjem uredbe o
sanaciji imovnih općina, na koju je ovlašten opetovano po narodnoj skupštini. —
Zagreb, 12. siječnja 1939. — Slapničar E., šum. nadsavjetnik u p.«


Ing. V j . Radošević : Koliko mi je poznato, jedan dio udovica iza bivših
činovnika i namještenika dobiva i danas jedan dio ličnih dodataka iz te zaklade. Međutim
da se i postupi po prijedlogu g. Slapničara, ne bi se time ni izdaleka podmirile
tražbine penzionera ili udova i siročadi iza bivših činovnika i namještenika.


Zaključuje se: da tajnik saopći gosp. Slapničaru primjetbu g. Radoševića, pa da
eventualne nadopune ili objašnjenja g. Slapničara upotrijebi pri sastavu popratnog
pisma, a inače se predstavka g. Slapničara imade s preporukom J. Š. U. dostaviti g.
Ministru šuma i rudnika na uvaženje!


3.) — Prijedlozi Ing. Oskara Piškorića o riješavanju pitanja neuposlenih šumarskih
inžinjera. — Dopisom od 19. XII. 1938. dostavio je g. Piškorić uz obrazloženje
ove prijedloge po tom pitanju: 1.) Spriječavanje apsolutne ili relativne hiperprodukcije
obavještavanjem đaka srednjih škola i njihovih roditelja o uslovima studija šumarstva
i karakteristikama šumarske djelatnosti, u vezi s time o potrebi fizičkih i duševnih
sposobnosti, te napokon o mogućnostima namještenja i zaposlenja. — 2.) Svršeni šumarski
inžinjeri mogli bi se zaposliti kao pomoćne sile u svojstvu volontera kod šumskih
uprava, gdje je velik posao, a nema osoblja, pa mnogo posla mora da vrši čuvarsko
osoblje (ne vršeći tada čuvanja) ili se posao ostavlja i nesvršen. — 3.) Šumarski
inžinjeri bi trebali da kupuju oblovinu za pilane Min. saobraćaja, a ne nestručna lica.


Predsjednik ing. M. Lenarčić: O apsolutnoj hiperprodukciji je teško
govoriti danas, kad u državi imade toliko šumskih uprava s preogromnim prostorima.
Relativnoj hiperprodukciji mogu biti razni razlozi, pa ćemo te proučavati i ukazivati,
kako da se odstrane. Ne izgleda oportuno da mi strašimo srednjoškolce pred studijem
šumarstva. U našim nastojanjima i predstavkama u korist uposlenja šum. inžinjera
poslužit ćemo se i argumentima g. Piškorića. (Usvaja se!).


4.) — Prijedlog ing. Oskara Piškorića, da se traži upotreba dijela čistog prihoda
drž. klasne lutrije u svrhu šumarstva. — Obrazloženje: Šume su važne i za poljoprivredu
i na relativnom šumskom tlu te ih treba u obliku zaštitnih pojaseva podizati
kao trajnu melioraciju polja. Sušenje krumpira smatraju posljedicom nestajanja šume.
U brdskim pasivnim krajevima i na kršu treba producirati stočnu hranu smišljenom
krosom lišća i silosiranjem, podizati burobrane i t. d.


112




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Ing. Pr e mužić : Državne potrebe, treba da se podmiruju budžetskim prihodima,
bez obzira, od čega su i gdje su ušli. Ne podmire li se stvarne potrebe poljoprivrede
jednim prihodom, moraće se podmiriti drugim!


Ing. Ljuba Marković: Poznato mi je, da Min. poljoprivrede imade i sada
premalo sredstava za svoje zadatke, a u našoj zemlji nisu ti zadatci manje važni od
šumarskih!


Ing. Lenarčić : Ispravno se postupa samo onda, ako se uspoređuje djelokrug
poljoprivrednih vlasti sa djelokrugom našeg odjeljenja za vrhovni šumarski nadzor i
podređenih mu ustanova!


Ing. Miklau : Političku šumsku upravu i nadzor trebalo bi finansirati iz poreza
na šume i šumska zemljišta!


Zaključuje se, da se predmet drži u evidenciji, a prijedlog g. Piškorića dostavi
u prepisu g. Ljubi Markoviću, članu upravnog odbora, koji će kao delegirani vijećnik,
a ujedno i predsjednik Poljoprivredne komore u Skoplju, najbolje moći narednoj sjednici
upravnog odbora podnesu konkretan i svestranije obrazložen prijedlog!


5.) Na molbu Društva za zaštitu životinja i rastinja iz Beograda od 15. XII. 1938.
broj 403 zaključuje se, da će se izdavanje »posebnog šumarskog broja« glasila toga
društva »Zaštitnik« pomoći time, što će J. Š. U. preuzeti toga broja »Zaštitnika« za
iznos do Din. 200.—, te ga u svrhu propagande podijeliti među narod putem šumarskih
nadleštava!


..) — Zaključuje se udovoljiti traženju Sreskog načelstva Aleksandrovac od


25. X. 1938. broj 13.003 i odaslati traženi propagandni materijal (plakate) uz dozvolu,
da ga prerade prema dostavljenom uzorku za tamošnje prilike!
7.) — Zaključuje se na prijedlog g. prof. Dr. Pe t račića , da se poradi toga,
što zapisnici godišnjih glavnih skupština J. Š. U. u Novom Sadu i Vinkovcima nisu
izašli u Šumarskom Listu za god. 1938., otiskaju posebice i u prilogu dostave članovima
iuz jedan broj Šumarskog Lista ove godine, da ga mogu priložiti i povezati zajedno
s brojevima odnosnih godišta!


8.) — Gosp. Ing. Ljuba Marković, kao delegat .1. Š. U. u vijeću Poljoprivredne
komore u Skoplju i izabrani njen predsjednik izvješćuje, da se komora dne


4. XII. pozabavila pitanjem šumske privrede. Neugodan utisak da je učinio stav J. Š. U.
u pogledu riješenja pitanja čuvanja privatnih šuma u Vardarskoj banovini. Zaključilo
se pak, da je potreba, da se barem za svakih 2.000 ha privatnih šuma stavi po jedan
čuvar, a polu da mu plaća vlasnik, polu banovina. Zamolilo se državu, da postavi
kod srezova sreskog šumarskog referenta i kontrolnog nadlugara. Država još nije
udovoljila traženju, banovina nastoji da udovolji, a općine će vršiti svoje.
Što se tiče koza, zaključilo se, da se uređuje postepeno: u ravničkim predjelima,
da ih nestane uvođenjem visoke banovinske takse na koze, a u brdskim, da se svakoj
porodici ostavi mali ograničen broj, no i tada da se smije puštati samo u izvjesne
određene prostore. Za bujična područja, da se dijele besplatne sadnice i upute, te da
se osnuju zadruge sela za odbranu od bujica i poplava.


Predsjednik Ing. Milan Lenarčić: zahvaljuje se gosp. Markoviću
na iscrpivom izvještaju i čestita mu, što je kao prvi šumar izabran prema naročitim
svojim sposobnostima, da vodi ovakovo jedno važno tijelo, kao što je Poljoprivredna
komora. Ujedno se veseli, što se eto iz onih šumom siromašnih krajeva počinju javljati
seljački .glasovi protiv koze. J. Š. U. pomoći će u tim nastojanjima do »krajnjih svojih
mogućnosti!


113




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 60     <-- 60 -->        PDF

9.) — Qosp. Ing. Vjenceslav Rad oše vić predlaže: da se obnovi predstavka
J. Š. U. na gosip. Ministra šuma i ruda od 27. II. 1938. otisnuta u Šum. Listu
za god. 1938. na str. 280. i 281., a u smislu zaključka upravnog odbora .1. Š. U. na
sjednici od 27. II. 1938. toč. 9. otisnutog u Šum. Listu na strani 282. i 283. Razlog:
prošle godine nije Ministarstvo Š. i R. izvršilo predlagane mjere za sanaciju pitanja
imovnih općina. (Usvaja se!)


10.) — Qosp. Ing. Vj. Rado še vić podnosi na prihvat ovaj svoj prijedlog u
vezi sa pitanjem sanacije Imovnih općina: »Upravni odbor J. Š. U. je mišljenja da
je potrebno, da se status i rang službenika i osoblja imovnih općina uredi već samom
Uredbom o sanaciji imovnih općina, ukoliko Min. Š. i R. stane na stanovište, da se
tora Uredbom mora mijenjati službeni odnošaj istih službenika, koji su sada državni
službenici i za njih vrijedi zakon o činovnicima. Ujedno će Upravni odbor ponovno
zamoliti Ministarstvo šuma i rudnika, da se nacrt Uredbe dostavi J. Š. U. prije ozakonjenja
u svrhu stavljanja eventualnih primjedaba i prijedloga.« Qosp. Radošević
obrazlaže svoj prijedlog time, da ima opravdane bojazni, da bi činovništvo i. drugo
osoblje kod imovnih općina, barem ono, koje bude nanovo namještano, moglo biti u
pogledu ranga, koji će

Nakon rasprave se zaključuje, da se predstavka sa strane J. Š. U. u smislu predloga
g. Radoševića uputi g. Ministru šuma i rudnika i g. Banu Savske banovine!


11.) — Na prijedlog g. Ing. Otmara M i k 1 a u-a zaključuje se da se u smislu
ranijih zaključaka upravnog odbora nastoji pospješiti riješenje pitanja sudjelovanja
predstavnika J. Š. U. u Njemačko-jugoslov. odboru za trgovinske odnose i u Odboru
za unapređenje vanjske trgovine, a na štetan upliv amnestiranja šumskih krivica da
se upozori i Ministarski Savjet!


12.) — Namještanje pomoćnog poslovnog tajnika. Predsjednik Ing. Mila n
L e n a r č i ć predlaže, da se u smislu zaključka i ovlasti dane upravnom odboru na


62. (XVII.) god. glavnoj skupštini J. Š. U. dne 2. X. u Vinkovcima postavi za pomoćnog
poslovnog tajnika g. ing. M a t i j a G j a j i ć, sekretar Poljopriv. šumarskog fakulteta
u Zagrebu, kako bi tajnik Ing. Ante Premužić dobio vremena za obradu važnijih predmeta
i inicijativno djelovanje, a redovni se posao udruženja mogao obavljati i u vremenu,
kada je om službeno otsutan iz Zagreba.
Tajnik Ing. Ant e Premuži ć izjavljuje, da je uz pomoć poslovnog tajnika
voljan tajničku dužnost vršiti uz nagradu od dinara 600.— mjesečno, umjesto dosadanjih
dinara 1.200.—.


Zaključuje se i prima za pomoćnog poslovnog tajnika Ing. Matija Gjajić uz mjesečnu
nagradu od Din. 800.— time, da po uputama i prema odredbama tajnika Ing.
Ante Premužića vrši određene poslove u kancelariji Udruženja, dok će tajnik Ing. Ante
Premužić uz obradu važnijih predmeta voditi i dalje brigu oko ispravnog i redovitog
odvijanja poslova u poslovnici Udruženja i izvještavati o tome na sjednicama Upravnog
odbora odnosno na skupštinama udruženja. U ime nagrade primati će za to Din.
Din. 600.— mjesečno!


Predsjednik Ing. Milan Lenarčić zaključuje u 20 sati sjednicu.


Predsjednik: Tajnik:


Ing. Milan Lenarčić v. r. Ing. Ante Premužić v. r.


114