DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 4 <-- 4 --> PDF |
stom prevlakom. Ove sitne crne prašinaste dijelove posve istrulog lišća nazivamo prlina ili prlad (češki: mul, njem.: Muli). Naravno da se u prirodi ne nađu na svakom mjestu ovako pravilno poredani spomenuti slojevi. Oni su često radi vanjskih utjecaja (voda, životinje) međusobno dosta izmiješani. Vrši li se humifikacija šušnja ma iz kojeg uzroka polagano i loše , ostaju dijelovi lišća (i inog pokrova) dulje vremena nerastvoreni, te se na njima dugo razabire struktura lišća. Obično je takvo lišće glivnim pletivom međusobno slijepljeno, tako da čini sloj koji pokriva površinu i po par kvadratnih metara veliku. Takve se sljepljenke dadu s jednog mjesta podizati kao poveći plastuni.3 Ako je ovakav sljepljeni sloj dovoljno tanak i još ponešto rahao, nastaje t. zv. kiseli ili sirovi humus (njem. Rohhumus). Kada je takav sloj lišća (i drugih primjesa) deblji (ca 10 cm) i tako gust da se može dobro rezati, nastaje suhi treset u obliku debelih plastuna (češki: zrašelinčne, njem.: Auflagetorf, Trockentorf). Šumska prostirka u svojoj normalnoj množini od osobite je važnosti za šumsko gospodarstvo, a napose za uzgajanje šuma. Njezino korisno djelovanje sastoji se uglavnom u slijedećem: a) Ona je u prvom redu izvor hranivosti tla. Prema tome ona je na mnogim mjestima bitni uslov za održanje plodnosti tla. b) Ona podržava i popravlja rahlost tla. Teža tla koja nisu zaštićena šušnjem, postaju zbita i čvrsta. Humus nastao iz šušnja povisuje vezivost rahlih i sipkih tala. c) Radi veće rahlosti gornjeg sloja tla umanjuje se ishlapljivanje vode iz tla. Ta je okolnost osobito važna za klijanje sjemenja i za održanje na životu mladih biljaka za vrijeme suše; naročito to vrijedil za prisojna staništa. d) Tlo pokrito šušnjem zaštićeno je od najglijih promjena u temperaturi. e) Rahlo tlo sa šušnjem zadržava u sebi mnogo oborinske vlage. Ta je okolnost od vrlo velike važnosti u brdovitom terenu radi održanja vlage tla, čuvanje izdažnosti vrela i umanjenje šteta od poplava u nizinama. f) Ispod i između šušnja sačuva se šumsko sjeme od osušenja i od jačeg smrzavanja, te na taj načiu zadrži veću klijavost do proljeća. Iz svega naprijed navedenog razabire se velika važnost šušnja za naravno pomlađivanje šuma i za uzrast biljaka. Naravni se šumski pomladak redovno pojavljuje i održi na površinama gdje ima bar ponešto humusa od rastvorenog šušnja. Na mjestima odakle vjetar ili čovjek stalno odnose sušanj, sjeme klije vrlo slabo i na tim je mjestima redovno vrlo malo mladih biljaka, ili ih uopće nema. Takva mjesta ponajčešće smo primorani ručno pošumljavati sadnjom biljaka. Klijanju sjemena, napose onog sitnijeg, ne pogoduje debeli sloj šušnja, bilo radi toga što klice ne mogu pravovremeno prodrijeti do tla, te se za vrijeme šuše zajedno sa šušnjem lako osuše, bilo radi toga što u debljim slojevima šušnja mnogo sjemena lako unište kukci, gljive (plijesni) i dr. 3 Naziv u Lici. 58 |