DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 39     <-- 39 -->        PDF

S druge strane je poznavanje šume sa gledišta prirodnih nauka i šume kao ekonomskog
objekta baš kod potrošača proizvoda iz ovih šuma na vrlo niskom stepenu.
Tehničke su pak tekovine danas sredinama tih potrošača moralno, a još više materijalno,
nepristupačne.


Značaj je ovih šuma na Jugu još i u tome, što one, kao najbliže naseobinama,
čine zaštitni pojas oko državnih i ostalih šuma.


Usled nepostojanja kolektivne svesti, koja se pod datim prilikama i ne može
razviti, ove su šume, pre svih ostalih, izložene nerazumnom i preteranoim iskorišćavanju,
pa je njihova proizvodna moć osetno oslabljena.


Sopstvenik ovih šuma — selo ili seoska opština — je ekonomski iscrpljen i
finansijski vrlo slab.


Svima ovim nedaćama stoji nasuprot pogodnost ovih šuma za šumsko gospodarstvo
s obzirom na njihovu veličinu. Velike površine šume su prvi uslov za plansku
privredu.


I po svojoj veličini i po svome položaju, a i po svome ogromnom ekonomskom
opterećenju nedržavne kolektivne šume čine jezgro šuma u Vardarskoj banovini.


Gospodarenje u svima ostalim šumama, a u državnim šumama posebice, imalo
bi se — gde više, gde manje, — saobraziti ekonomskim potrebama sopstvenika kolektivnih
nedržavnih šuma.


Kako se to gospodarenje odrazuje u odredbama privrednog plana, proizlazi, da
bi morale postojati tesnije veze između uređivanja kolektivnih i uređivanja ostalih,
a naročito državnih šuma.


Zato će nepravilno rešen zadatak privrednog plana neke državne šume činiti
katkada ozbiljne poteškoće za pravilno uređenje kolektivne nedržavne šume, koja se
na nju naslanja ili je u njenoj neposrednoj blizini. Npr. ako privredni plan neke
državne šume predviđa takva iskorišćavanja, koja su upravljena samo na što veći
finansijski efekat za sopstvenika (državu), onda će biti često nemoguće pravilno i
razumno urediti okolne nedržavne kolektivne šume.


Uređivanje nedržavnih kolektivnih šuma je prema svemu izloženom vrlo zamršeno
i vrlo ozbiljno pitanje, kome do danas nije poklonjeno ni najmanje pažnje i
ako tu pažnju bezuslovno zaslužuje. Samo suva zakonska odredba, da se te šume
imaju urediti u određenom roku, nije pripomogla ništa rešenju toga pitanja. To je
očito bar danas, kada je taj rok već prošao.


Iz nekoliko bitnih činjenica, na koje je napred skrenuta pažnja, izlazi:
1) Kod uređivanja kolektivnih nedržavnih šuma potrebno je aktivno učešće i
rukovodstvo države.
2) Kolektivne nedržavne šume zahtevaju najhitnije uređenje i njima pripada
pravo prvenstva pred svima ostalim šumama, pa čak i državnim.
3) Uređenje svih šuma drugih kategorija vlasništva, u kojima se može neprekidno
gospodariti, treba što više prilagoditi potrebama sopstvenika nedržavnih kolektivnih
šuma.
4) Pitanja, koja se imaju resiti pri uređivanju ovih šuma, vrlo su raznovrsna
i mnogobrojna i ona traže uporedna rešenja, koja gotovo isključuju jedno drugo, što
nije slučaj kod ostalih šuma. N. pr. lisnik, brst, popaša, ogrev i građa u jednoj te istoj
šumi t. j . na jednoj te istoj površini.
5) Troškovi uređivanja kolektivnih nedržavnih šuma ne mogu padati — bar ne
većim delom — na teret sopstvenika, nego treba da ih snosi srazmerno šira zajednica
(banovina i država).


Ing. Branislav Šikić.


93