DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 32 <-- 32 --> PDF |
prava. Velik je tu interes stranke, kad ju državna vlast koordinira sa vlasnicima onih šuma, koje stoje pod naročitim javnim nadzorom, a da za to stranka nema nikakvoga regresa. Stranka bi n. pr. mogla u skladu sa privrednim planom (programom) ili bez toga, a bez povrede šumsko policijskih propisa prodati svoj periodički etat unaprijed za vrijeme vrlo povoljne konjunkture na drvnom tržištu, dok je ovako vezana na iskorišćavanje svakogodišnjih ctata, za koje se može desiti da ih mora prodavati u vremenu krize sa gubitkom. Osim toga strogo potrajno gospodarenje traži i veće upravne troškove. Strogo potrajno gospodarenje potrebno bi bilo propisati i onom privatnom licu, na čije su šume upućeni zemljoradnici okolice, koji ili nemaju svojih šuma ili redovni prihodi njihovih šuma nedostaju. Dakle interes privrede dotičnoga kraja. Taj je interes po tekstu zakona na posljednjem mjestu, a trebalo bi mu dati jedno od prvih mjesta. Interes opće privrede kao jedan od (po zakonu o šumama) važnijih interesa ne smatram toliko važnim, da privatnom šumom treba gospodariti po načelu stroge potrajnosti, jer i prekidno gospodarenje može zadovoljiti taj interes, dok interes obrane otadžbine ne ulazi u potrajnost ili prekidnost gospodarenja, već u vrst i način sječe. U cilju unapređenja šumarstva i kulture zemljišta propisuje § 92 Z. š. ovo: »Sva nepošumljena apsolutno šumska zemljišta, u prvom redu na kršu i jugu dužave, čije pošumljavanje traži opšti interes, imaju se bez obzira na svojinu u roku od 10 godina izdvojiti, popisati, premjeriti, opisati i kartirati u cilju što skorijeg pošumljavanja, u koliko to nije provedeno po § 12 i! 13. Naročito se imaju na pomenuti način izdvojiti za pošumljavanje sva zemljišta, čije pošumljavanje ima da spriječi: 1) stvaranje popuzina i lavina, survavanje kamena, postanak i širenje vododerina; 2) štetan utjecaj vjetrova i bujica; 3) raznošenje živog pijeska; 4) naglo slijevanje vode sa vrletnih, kamenitih brda. strana, te zasipavanje kamenjem i šljunkom okolnih puteva i poljoprivrednih zemljišta. Isto tako ima da se izdvoji izvjestan potreban dio zemljišta u oblastima slabo pošumljenim radi poboljšanja klimatskih i higijenskih prilika i radi unapređenja turizma i prometa stranaca.« Ova je odredba jasna i određena, jer se ne radi o postojećim šumama, već o šumama koje treba tek stvoriti. Tu mogu brojni javni interesi doći do punog izražaja. Zaštitni (ili tzv. vanekonomski) karakter šume dolazi u prvi red ispred ostalih u zakonu pobrojanih interesa, jer je podizanje šume u stanovitom kraju potrebno da se stvore uslovi za sigurnu egzistenciju čovjeka i osiguranje njegovih materijalnih dobara, u prvom redu zemljišta i saobraćajnih sredstava, dakle interes javne sigurnosti, zatim interes turizma, prometa stranaca itd. I ako to zakon š. izrično ne propisuje, ipak se i dioba šumskoga vlasništva ograničava u javnom interesu, jer se šume samoupravne i komunalne kao osnovna (dakle neotuđiva i neokrnjiva) imovina ne mogu dijeliti, a za diobu privatnih šuma potrebna je dozvola upravne vlasti (§ 106 z. š.). Krajnji je cilj toga ograničenja taj, da se postojeće šume mogu održati, jer se gospodariti racionalno šumom može, a prema 86 |