DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Upravna vlast povede propisani postupak, ali po mišljenju sreskog šum. referenta ne treba dati dozvolu za krčenje, jer da to ne dopušta ekonomska potreba kraja, u kojem leži konkretna šuma. To je suviše općenita tvrdnja i ničim nedokazana. Pokušajmo ju dokazati. Ekonomska potreba nekoga kraja je i potreba na šumskim produktima. Oko konkretne šume nema nikakovih drugih šuma, već se okolišno stanovništvo od davnine snabdijevalo šumskim produktima iz dotične šume. Ako se šuma iskrči, okolišno stanovništvo biće prisiljeno nabavljati ogrijevni i građevni materijal sa strane po visokoj nabavnoj cijeni, dok je u konkretnoj šumi uz povoljne uslove (izradom i prevozom drveta) moglo da se snabdijeva drvetom i napasuje svoju stoku u šumama, uzima list itd. Prema tomu u cilju zaštite ekonomskih interesa dotičnoga kraja stručno mišljenje bit će negativno. Ili, oko konkretne šume, a to je najčešći slučaj, ima sela, čiji su seljani svi ili djelomično ovlaštenici zemljišne zajednice. Njihove šume nisu normalne, nemaju dakle izgrađen normalni drvni kapital; oni su vrlo skučeni u korišćenju svojim šumama, jer im dopustivi etat ne pokriva kućne potrebe na ogrevnom i građevnom drvetu. Pa kad već ne mogu štednjom da izgrade svoj šum. kapital do normale, oni nastoje — a na to su obavezni pozitivnim zakonskim propisima — da svojim šumama strogo potrajno gospodare, dakle nastoje da sačuvaju barem netaknut svoj konkretni osnovni šum. kapital i da se koriste samo prihodima. U tom cilju oni su etatne praznine u svojim šumama kompletirali i svoje potrebe djelomično podmirivali u šumi susjednoga privatnog šumskog posjeda na način, kako smo ga opisali. Ako se ta šuma privatnika iskrči, oni će biti prisiljeni da uz teške uslove dobavljaju drvo sa strane ili da nedopušteno troše svoj osnovni šum. kapital. Dakle je šumsko-ekonomska potreba toga kraja, da se konkretna šuma održi i da se s njom i dalje, dakako po punoj naknadi, koristi okolišno stanovništvo. Ne ulazimo pri tomu u mogućnost, da bi u tom slučaju vlasnik privatne šume, koja nema 300 ha i koji prema tomu nije vezan na plansko gospodarenje, mogao da svu šumu poruši, osigura pošumljenje i na taj način posve eliminira okolišno stanovništvo za duže vrijeme od korišćenja njegovim šumama. Ta nas eventualnost vodi potrebi daljnjeg znatnog ograničavanja privatnoga šumskoga vlasništva, do gospodarenja po principu prihodne potrajnosti, na koju danas vlasnik privatne šume nije obvezan. U ta dva navedena slučaja može šum. stručnjak pravdati svoje mišljenje za uskratu dozvole krčenja, a vlast ne može drugo, a da valjano obrazloženo stručno mišljenje ne uvaži. Ne treba pri tomu ulaziti ni u to, što je likvidacijom agrarne reforme izvršena eksproprijacija dijela velikog privatnog šumskog posjeda u korist zemljoradnika, dakle indirekte i u korist zemljišnih zajednica. Slučaj kad je okolica vrlo siromašna i živi jedino od rada u šumu, spada u nadležnost socijalne skrbi. Dalje. Krčenje se može dozvoliti, »ako se s tim stvarno zadovoljava životna potreba, kojoj se na drugi način ne može udovoljiti« (§ 7 stav 1 toč. 1 Z. š.). Utvrditi životnu egzistentnu potrebu vlasnika šume danas je dosta teško, katkad nemoguće, osobito kod velikog šumskog posjeda privat 84 |