DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1939 str. 25 <-- 25 --> PDF |
sima ljudi. Interes zajednice t. j. red i mir u zajednici traže da se oprečni interesi izravnaju, a izravnavaju se tako da se ograniči sloboda svakoga pojedinca i odredi krug interesa pojedinaca, jer to traži skupni, javni interes, koji! nastaje iz opravdanoga interesa pojedinaca i koji je ograničen isto takvim opravdanim interesom drugoga pojedinca i više pojedinaca. To ograničavanje pojedinačnih interesa odnosno postizavanje harmonije u dodirnim krugovima individualnih interesa potrebno je dakle u interesu skupnosti!, zajednice, kolektiva, općine, banovine, države, potrebno je u kolektivnom općem, javnom interesu. Po g. J. Stefanoviću »javni je interes kompromis između pojedinih privatnih interesa, koji međusobno kolidiraju«. Da može doći do vrela na tuđem zemljištu, potreban je pojedincu prolaz kroz zemljište. To je njegov individualni interes. Interes pojedinca graduiran je i kombinovan. Qraduacija je n. pr. u tom što se stazom služe pješaci, selski put služi! za seljačka kola, a cesta za automobile. Kombinovan je u tom što se pješak služi i automobilskom cestom. Državni šumski rasadnik ne trebaju svi, nego pojedinci, alil bi ga mogli i drugi trebati. Rasadnik je dakle u općem interesu. Pored svojih najužih interesa ima čovjek i imat će svoje kolektivne interese, jer je to rezultat društvenog života čovjeka. Prolaz cestom kroz selo do željeznice u interesu je ne samo jednog čovjeka, nego i svih seljana. To je njihov kolektivni interes. I taj se interes graduira, jer može biti jači i slabiji. Slabiji! je n. pr. interes jednoga sela od interesa cijele općine, ove od interesa banovine. Interes je države pred svima, ispred banovine, općine i sela, dakle je najjači. Takav interes treba opet razlikovati od interesa sela, općine, države, koji n. pr. imaju svoju šumu ili svoje poduzeće (elektranu, ciglanu), kad dakle ta tijela nastupaju kao nosioci! privatnog prava, dakle i obaveze, i kad takva lica djeluju, čine to kao svaki drugi pojedinac, kao privatno lice, jer za njih važe isti propisi! kao i za ostale građane. Svaki javni interes u širem je smislu i interes pojednaca, o kome se radi u konkretnom slučaju. Upravna vlast ima da ustanovi granice jednoga i drugoga, da čuva i zaštićuje javne interese (stav 1. 61. 65 Zakona o unutrašnjoj upravi). Zaštitu javnoga interesa ne treba kolektiv (selo, općina, banovina) da naročito traži! od upravnih vlasti. One su zato postavljene i moraju poznavati život i utvrditi u svakom konkretnom slučaju taj interes. Utvrđenje javnoga interesa u konkretnom slučaju prepušteno je upravnim vlastima: da one, prema prilikama i! u duhu zakona, koji reguliše odnosnu upravnu materiju, utvrde konkretan javni interes. Ogroman je broj pojedinaca, čiji interesi! nisu samo njihovi lični, već istovremeno i interesi zajednice, a razvitkom i napretkom društva taj je broj sve veći. Bez obzira na dvije suprotne ideologije o ekonomskom i društvenom poretku u svijetu sve je veći krug kolektivnih interesa na štetu prava pojedinaca. Ranije se država starala o javnoj sigurnosti pojedinaca, a brigu o materijalnom i kulturnom radu i napretku ostavljala pojedincima. Razvitkom moderne države sve se više proširuje njezina djelatnost odnosno djelatnost njezinih organizacija i! na ostale emanacije čovječjeg života. 79 |