DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 9 <-- 9 --> PDF |
brzo razvija, dakle napose u šumarstvu. Jer ako upravna vlast ne donese riješenje ili drugostepenu odluku na žalbu u roku od tri mjeseca odnosno ako stranka u roku od tri mjeseca računajući od dana, kad je ponovno naročitim aktom požurila stvar, nije od nadležne upravne vlasti primila nikakovo riješenje, pripada u tom slučaju toj stranci u smislu odredbe iz stava 2 §-a 22. zakona o državnom savjetu i upravnim sudovima pravo tužbe na upravni sud (državni savjet). Taj će sud, ako se uvjeri, da je navod stranke, da joj se nije donijelo riješenje, istinit, uzeti tužbu u postupak, kao da je upravna vlast žalioca odbila. Treba razlikovati žalbu od prigovora. Prigovor dolazi do izražaja kod općinskih uprava, po § 135 zakona o općinama od 24 marta 1933 g* Dok je žalba ono pravno sredstvo, kojim se lice legitimisano za žalbu u određenom roku može obratiti višoj vlasti, s tim da je viša vlast dužna predmet ponovo uzeti u ocjenu i odlučiti po njemu, prigovor (primjedba) je formalno pravno sredstvo, t. j . pravno sredstvo koje može upotrijebiti samo lice za to ovlašćeno, u roku za to određenom, s tim da stavljanjem prigovora (primjedbe) steče pravo na ponovno odlučivanje po predmetu prigovora (primjedbe). Prema žalbi razlika je samo u tome, što se prigovor (primjedba) ne upućuje višoj vlasti, već onoj istoj vlasti, koja je po predmetu odlučila, sa ciljem da ova vlastitu odluku poništi ili preinači. Obično se radi o prethodnim odlukama, koje se izlažu na opći uvid građanstvu, kako bi lica, kojih se te odluke tiču, u određenom roku mogla na njih staviti svoje primjedbe, koje se potom pri definitivnom odlučivanju uzimaju u pretres. Prigovor je nekakav unutrašnji pravni lijek, pravni lijek između četiri zida općine, koji se upotrebljava, kad je odluku donio izvršni organ općine, t. j . uprava ili predsjednik, a ne samo odlučujući organ, t. j . općinski odbor. Predstavka nije formalno pravno sredstvo. Krug lica, koja su ovlašćena da podnose predstavku, nije određen, nije propisan niti je utvrđeno, kome se predstavka isključivo može uputiti, a vlast će predstavku uzeti u pretres ili se oglušiti o nju prema tome, kakva je njena objektivna vrijednost. U praksi neće biti teško postupati analogno kod šumskih ustanova srodnih općinama u imovinskom pogledu (šume imovnih općina, zemljišnih zajednica, plemena, brastava i si.). Do sad smo govorili o redovnom sredstvu žalbe. Ali im a i iz vanrednih pravnih lijekova, pokojima donosi odluku ona ista vlast, koja je donijela i ožalbenu odluku. Ti su lijekovi: molba za povraćaj u prijašnje stanje, molba za obnovljenje postupka, zatim predstavke, ukidanje i mijenjanje odluke s razloga javnoga interesa i poništenje odluke od strane nadzorne vlasti (pravni lijek je reformaterai, ako se odluka mijenja ili dopunjuje, a kasatorni, ako se ukida). U našoj su šumarskoj upravnoj praksi najčešće predstavke. Pri ocjeni predstavke vlast, koja je izdala odluku, zbog koje stranka podnosi predstavku, može uz pristanak lica, koja su tom odlukom stekla stanovita prava, da tu svoju odluku ukine ili izmijeni pridržavajući se zakonskih uslova (§ 133). * Dr. Stanko Ma j č en: Komentar zakona o opštinama. Beograd 1933, knjižarnica Oece Kohna. 7 |