DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 34 <-- 34 --> PDF |
slučaju hrast, jasen, brijest, lipa itd. - nije diralo. Ta vladajuća stabla imaju dugu, čistu deblovinu, ali i slabo razvijene krošnje. U obranu takovog prijašnjeg rada, kojim se je kod proredivanja forsirao uzgoj čistih hrastovih sastojina, može se navesti, da onda valjda nije bilo takovih kalamiteta, kakove danas biju čiste hrastove šume, i! da se onda hrast smatrao jedinom vrijednom vrsti drveća, pa ga je trebalo lijepo i uzgojiti. Danas to nije tako. Razvitkom tehnike, a Ü uslijed skupoće hrastovog materijala, danas su došle do visoke vrijednosti i one vrste drveća, koje su prije bile smatrane za šumski korov. Prema tome je rad pri uređivanju šumskog gospodarstva danas drugačiji nego prije. U mješovitim sastojinama ovog savskog poplavnog područja zastupani su hrast i jasen, koji traže puno svjetla, zatim brijest, koji podnosi poluzasjenu, te grab, koji podnosu zasjenu. U takovim je sastojinama na mjestu samo visoka proreda, pa se ona treba i provoditi, jer se njom mogu uzgojiti zdrave i otporne sastojinc, a i vrijedna stabla, čiste deblovine sa po potrebi sitnim godovima. Prva proreda kod visokih proreda je zapravo čišćenje. Kako kod slavonskog hrasta prirast u visinu kulminira u 40—50 godini, to se u tim mladim sastojinama još ne može vidjeti, koja su stabla vladajuća, pa se kao takova još ne mogu ni tretirati. Stoga se kod te prve prorede vade u prvom redu stabla suha, zatim polusuha, bolesna i defektna, koja nemaju dugog vijeka, napokon stabla koja smetaju razvoju susjednih boljih stabala. Sklop se ne prekida. Ne regulira se ni odnos stabala gornje prema podstojnoj etaži kao ni odnos njihovih krošnja. Iza toga čišćenja dobiva se tek prava slika sastojine, koja se odsada može njegovati po zahtjevima visoke prorede. Tek druga proreda provodi se po zahtjevima visoke prorede. Tu se također vade najprije suha, polusuha i bolesna stabla, koja ne mogu dočekati slijedeću proredu. Od podstojnih stabala ostaju sva ona, koja mogu da žive do slijedeće prorede i koja ne smetaju kojem vladajućem stablu. Zadire se zatim u krošnje vladajućih stabala vađenjem slabijih, zaostalih, loše uzraslih vladajućih stabala, ali ipak samo utoliko, da sklop krošanja vladajućih stabala ne bude odviše prekinut. Jer još uvijek ta stabla nisu postigla kulminaciju prirasta u visinu, pa se ne dozvoljava preranim, prebrzim i prejakim otvaranjem krošanja izazvati pad toga prirasta. Da bi se kod vladajućih stabala producirala deblovina dobre strukture, otvaraju se njihove krošnje polagano, da se one postepeno mogu razvijati, da se postepeno i istodobno sa krošnjama razvija i korijenje, da se prirast u debljinu bez velikih poremetnja pravilno razvija i da ne bude preintenzivan t. j . da godovi ne budu preširoki, već da se održe u dimenzijama, koje još daju dobar materijal za oplatice. Jer vrijednost trupaca za oplatice osim pravnosti, jedrosti, čistoće, zdravosti, koncentričnostii godova, ovisi i o sitnim godovima. Ovo je najvažniji momenat kod provadanja visoke prorede: uz produkciju što veće drvne mase vladajućih stabala uzgojiti tehnički što vrednija stabla. Ovo je sredina između principa uzgoja što veće drvne mase i uzgoja što vred" nijih stabala. Kod vađenja stabala pazi se na uzdržavanje odnosno postignuće poželjnog omjera smjese između prisutnih vrsta drveća. Ako ima vladajućeg hrasta premalo, on se favorizira. Ako ga ima previše, on se vadi u korist dobro razvijenih stabala bilo jasena bilo brijesta. U starosti´1 32 |