DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 32 <-- 32 --> PDF |
nestaje iz posavskih šuma bara, dosadanjih neplodnih površina. Ovom odvodnjavanju posvećuje se danas velika pažnja i1 ono se intenzivno provodi, te se na taj način znatni kompleksi zemljišta ili uopće privode šumskoj kulturi ili se znatno poboljšavaju. Gdje je radi malih površina bara ili radi pomanjkanja odvodnih recipijenata odvodnja preskupa odnosno nemoguća, pošumljuju se postojeće male bare amerikanskim jasenom, a nešto i kanadskom topolom. Kako iza podignuća nasipa Brod—Mitrovica u tim malim barama voda dugo ne stagnira, jer je to sada samo voda od oborina, to ovo pošumljavanje dobro uspijeva. Naročito uspijevaju sadnje amerikanskog jasena, dok kanadska topola ne pokazuje baš naročit uspjeh. Divljač. I divljač— niska i visoka — pravi na mladim još neodraslim biljkama branjevina i kultura velike štete. U gospodarskim jedinicama, gdje ima mnogo te divljači, gotovo sav pomladak branjevina i kultura je obgrižcn. Jedino nisu obgrižene biljke, koje su se probile kroz trnje, jer do njih divljač ne može doći. Ali opet radi obrane od divljači´ ne smije se trnju pustiti: maha, jer su rijetke biljke, koje se kroz njega probiju, dok većina njih propadne. Divljač svake godine preko zime odgrizava vršne pupove, uslijed čega krošnje mladica rastu u stranu, a ne u vis, dobivaju šimširast oblik, onemogućuje se prirast u visinu ii time uništava kvaliteta podmlatka. Tragovi ovih štetnih posljedica ostaju kroz cio život sastojine. Iz obzira prema obilnom lovu u ovim šumama ne posvećuje se ovim štetama nikakova ili se posvećuje vrlo slaba pažnja. No dobar uzgoj budućih sastojina imperativno traži reduciranje broja te divljači — naročito visoke — na racionalnu mjeru kao i dobru zimsku prehranu tako reducirane divljači. Time će se izvršiti i selekcioniranje divljači, a i veći užitak u vršenju lova. Ponovno uređenje branjevina. Iza prvog uređenja branjevina ne dira se u njih kroz kojih 5 godina. Kroz to vrijeme ojačale su i razvile su se biljke glavnih vrsta drveća. No ponovno je istjerao i razni korov, a naročito izbojci iz panjeva i žilja sasječenog predrasta i grmlja. Nade se tu i gustog mladog topolika. Sve to tišti i zagušuje biljke glavnih vrsta drveća. Tom pomlatku se ponovno pomaže čišćenjem t. j . ništenjem svega korova, grmlja, trnja, izbojaka i tog mladog topolika, gdje je pre- gust. Oslobođeni pomladak ima ponovno više svjetla, zraka, topline, a time i intenzivniju transpiraciju i: povećanu asimilaciju, pa dosljedno i brži prirast u visinu. Ovakova čišćenja, koja se u zadnje vrijeme intenzivno provode, a koja su neophodno potrebna, stoje doduše mnogo novaca, ali su od očite velike kristi za pomladak glavnih vrsta drveća. Omjer smjese. Prigodom ovih čišćenja provodi se već u nekoj mjeri i reguliranje omjera smjese onih vrsta drveća, koje čine glavni dio buduće sastojine. Gdje je hrast u očitoj, a nepotrebnoj većini, tu se pomaže dobro razvijenim biljkama jasena, brijesta il graba odstranjivanjem susjednih hrastića. Gdje je pak hrast u manjini i guše ga ostale vrste drveća, tu se pomaže njemu. Ako se ovim radovima u slučaju, gdje je hrast u manjini1, ne može omjer smjese odmah regulirati na mjeru, koju za hrast želimo, to nema mjesta zabrinutosti, jer je hrast ovdje u svom optimumu, gdje podnosi zasjenu i do 20 i! više godina, pa će svojom snagom nadvladati sve svoje susjede, koji mu u rastu smetaju. Osim ovoga pomaže mu se i kod proreda. 30 |