DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 32     <-- 32 -->        PDF

nestaje iz posavskih šuma bara, dosadanjih neplodnih površina. Ovom
odvodnjavanju posvećuje se danas velika pažnja i1 ono se intenzivno
provodi, te se na taj način znatni kompleksi zemljišta ili uopće privode
šumskoj kulturi ili se znatno poboljšavaju.


Gdje je radi malih površina bara ili radi pomanjkanja odvodnih
recipijenata odvodnja preskupa odnosno nemoguća, pošumljuju se postojeće
male bare amerikanskim jasenom, a nešto i kanadskom topolom.
Kako iza podignuća nasipa Brod—Mitrovica u tim malim barama voda
dugo ne stagnira, jer je to sada samo voda od oborina, to ovo pošumljavanje
dobro uspijeva. Naročito uspijevaju sadnje amerikanskog jasena,
dok kanadska topola ne pokazuje baš naročit uspjeh.


Divljač. I divljač— niska i visoka — pravi na mladim još neodraslim
biljkama branjevina i kultura velike štete. U gospodarskim jedinicama,
gdje ima mnogo te divljači, gotovo sav pomladak branjevina i
kultura je obgrižcn. Jedino nisu obgrižene biljke, koje su se probile kroz
trnje, jer do njih divljač ne može doći. Ali opet radi obrane od divljači´
ne smije se trnju pustiti: maha, jer su rijetke biljke, koje se kroz njega
probiju, dok većina njih propadne. Divljač svake godine preko zime
odgrizava vršne pupove, uslijed čega krošnje mladica rastu u stranu,
a ne u vis, dobivaju šimširast oblik, onemogućuje se prirast u visinu
ii time uništava kvaliteta podmlatka. Tragovi ovih štetnih posljedica
ostaju kroz cio život sastojine. Iz obzira prema obilnom lovu u ovim
šumama ne posvećuje se ovim štetama nikakova ili se posvećuje vrlo
slaba pažnja. No dobar uzgoj budućih sastojina imperativno traži reduciranje
broja te divljači — naročito visoke — na racionalnu mjeru kao
i dobru zimsku prehranu tako reducirane divljači. Time će se izvršiti
i selekcioniranje divljači, a i veći užitak u vršenju lova.


Ponovno uređenje branjevina. Iza prvog uređenja branjevina ne
dira se u njih kroz kojih 5 godina. Kroz to vrijeme ojačale su i razvile su
se biljke glavnih vrsta drveća. No ponovno je istjerao i razni korov, a
naročito izbojci iz panjeva i žilja sasječenog predrasta i grmlja. Nade se
tu i gustog mladog topolika. Sve to tišti i zagušuje biljke glavnih vrsta
drveća. Tom pomlatku se ponovno pomaže čišćenjem t. j . ništenjem
svega korova, grmlja, trnja, izbojaka i tog mladog topolika, gdje je pre-
gust. Oslobođeni pomladak ima ponovno više svjetla, zraka, topline, a
time i intenzivniju transpiraciju i: povećanu asimilaciju, pa dosljedno i
brži prirast u visinu. Ovakova čišćenja, koja se u zadnje vrijeme intenzivno
provode, a koja su neophodno potrebna, stoje doduše mnogo novaca,
ali su od očite velike kristi za pomladak glavnih vrsta drveća.


Omjer smjese. Prigodom ovih čišćenja provodi se već u nekoj
mjeri i reguliranje omjera smjese onih vrsta drveća, koje čine glavni
dio buduće sastojine. Gdje je hrast u očitoj, a nepotrebnoj većini, tu se
pomaže dobro razvijenim biljkama jasena, brijesta il graba odstranjivanjem
susjednih hrastića. Gdje je pak hrast u manjini i guše ga ostale
vrste drveća, tu se pomaže njemu. Ako se ovim radovima u slučaju,
gdje je hrast u manjini1, ne može omjer smjese odmah regulirati na mjeru,
koju za hrast želimo, to nema mjesta zabrinutosti, jer je hrast ovdje u
svom optimumu, gdje podnosi zasjenu i do 20 i! više godina, pa će svojom
snagom nadvladati sve svoje susjede, koji mu u rastu smetaju. Osim
ovoga pomaže mu se i kod proreda.


30