DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 31 <-- 31 --> PDF |
moguće. To umjetno pošumljivanje provodi se ovako: Površina se izda U zakup na tri godine za poljoprivredne usjeve. U prvoj se godini taj predrast sasiječe, a panjevi njegovi sa ostalim korovom iskrče, zemlja se preore i zašilje poljoprivrednim biljkama. Te se biljke siju i druge i treće godine. U početku zadnje godine zakupa (obično u jesen) iskrčena se površina zasadi žirom pod motikom ili pod plug, a na proljeće se zasiju usjevi, koju se mogu žeti. Kada dođe do skidanja usjeva, ovaj se požanje tako, da se žir, koji već ima jednu godinu, ne ošteti. Ovaj usjev je ove prve godine čuvao žir od mraza. Zemljište je dakle dvije godine bilo bez šumskog nasada. Koju godinu iza sadnje žira, koja ne treba biti izvedena gusto, popuni se hrastova kultura u većini slučajeva grabom, koji na takova zemljišta spada, jer se zakorovljuju u glavnom viša suha mjesta, dok u nižim vlažnijim mjestima nema toliko korova, da bi se na ovaj način morao odstraniti, da se površina uzmogne privesti šumskoj kulturi. Ovo šumskopoljsko gospodarstvo svuda se, gdje je to iole moguće, izbjegava. Krčenjem i oranjem tlo se doduše razrahljuje i pojačava se njegova prozraka, ali s druge strane poljoprivredni usjevi iscrpljuju tlo, jer mu oduzimlju i vlagu i mineralna hraniva, što onda manjka mladim biljkama koje radi toga zaostaju u prirašćivanju i! postaju manje otporne protiv parasita. Osim toga — jer u mladosti te biljke nisu guste — zaostaje njihov uzrast, krošnjate su i granate, nemaju potrebnog prirasta u visinu, deblovina im nije čista od grana, a i teže se čiste od grana. Šumsko-poljsko gospodarstvo može konvenirati kao nužno zlo samo kod pretvaranja niskih šuma u visoke, ako se ne bi ni na koji drugi način moglo spriječiti tjeranje izbojaka i postići uništenje izbojne snage panjeva. Tu onda dolazi šumskopoljsko gospodarstvo kao najradikalnije sredstvo za pretvorbu niske šume u visoku. Uzgojene sastojine imati će sve štetne posljedice toga šumskopoljskog gospodarstva, ali samo u prvoj ophodnji. U drugoj ophodnji mogu se već uzgojiti nove sastojine iz sjemena prirodnim putem. Odvodnjavanje. U ovoj posavskoj kao i u svakoj drugoj ravnici ima većih i manjih terenskih depresija, gdje se voda — bilo od poplava bilo od oborina — zadržava, jer ne može ili nikako oticati ili ne može otići u kratko vrijeme. Postoje radi toga površine, koje su ili sasvim gole ili obrasle mekim, manje vrijednim vrstama drveća ili, ako su obrasle vrijednim vrstama drveća, zaostaju u kvantitativnom i kvalitativnom prirašćivanju. Kako to drveće nije zdravo i otporno, izvrgnuto je napadajima raznih bolesti i´ parasita. Ta voda bilo na površini, ako stagnira. bilo u tlu, ako sporo otiče, sprečava aeraciju tla i na površini stvara kiseli humus. Radi kiselog humusa nema u tlu oksidacionih procesa. Radi veće vlage u tlu jače je ispiranje iz eluvijalnog u iluvijalni horizont. Stvara se dakle podzolasto tlo. Podzolasto pak tlo sprečava porast šume, a osobito hrasta, koji ima za korijen duboku srčanicu. Da se odstrane raznovrsne pobrojane štetne posljedice preobilne odnosno stagnantne vode na površinama, gdje ima šume, ali kvantitativno i kvalitativno slabe, kao i da se privedu šumskoj kulturi bare, t. j . površine gdje uopće nema nikakove šumske kulture, moraju se te površine odvodniti. Radi pozitivnih utjecaja toga odvodnjavanja možemo na odvodnienim površinama uzgojiti dobre sastojine hrasta, jasena i brijesta. Na taj način 29 |